Pitanje broj jedan u Srbiji: kada će izbori?

Vlast u Srbiji oštro reagira na spominjanje političke krize jer, navodno, sve je pod kontrolom. Ali, serija lokalnih izbora u Srbiji pokazala je da se više ne poštuje ni privid demokracije.

Dio javnosti koji se protivi vlasti punih godinu dana traži raspisivanje izvanrednih izbora, ali se i tu suočila s omiljenom taktikom vlasti: mješavinom represije i kupovine vremena u zemlji i inozemstvu.

Predsjednik Aleksandar Vučićtako nonšalantno obećava ispunjavanje svih preporuka Europske unije (EU) dok se na terenu provodi pravni i fizički teror nad političkim neistomišljenicima.

Istodobno, licitira datumom izbora, pa i samim datumom kada će saopćiti datum. Obećao je da će to učiniti na Jurjevo (Đurđevdan, 6. svibnja), a najnovije obećanje je da će biti „desetak" dana od Jurjeva. Pojedini analitičari sada spekuliraju da će Vučić čak pričekati da vidi koliko će masovan biti studentski prosvjed 23. svibnja.

Srbija nije demokratska zemlja

Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) smatra da Srbija ima kampanju i glasovanje, ali „nema izbore jer nije demokratska zemlja".

„Vučić očito nije zadovoljan rejtingom, i zato pokušava napraviti nekakve izbore koje bi priznala međunarodna zajednica, prije svega EU", kaže on za DW.

„Oklijevanje oko izbora imamo jer Vučić pokušava nelegalnim sredstvima, prije svega zlouporabom funkcije predsjednika u kampanji i kontrolom medija, organizirati izbore koji bi pored unutarnjeg imali i vanjski legitimitet", ističe Gavrilović za DW.

Izbori ne rješavaju krizu

Mislim da je Aleksandru Vučiću jasno da nema podršku većinske Srbije, „ali mu ide na ruku što njegovi oponenti i dalje nisu povezani", kaže za DW politički analitičar Dragomir Anđelković.

„Male su šanse da mu se u nekoj referendumskoj atmosferi suprotstavi jedna lista, i to ga ohrabruje da pokušava manipulacijama nametnuti nekakvu većinu", smatra Anđelković.

„Ali, isto tako strahuje da ako napravi preveliki pritisak pa da se protivnici ipak ujedine u jedinstvenu listu. Druga dilema je to što je svjestan da ni izborima neće bitno smiriti situaciju, i da izbori mogu biti poticaj za nove prosvjede", napominje naš sugovornik.

Visoka izlaznost ruši vlast

Prema nedavno objavljenom istraživanju Faktor plusa, lista SNS-a osvojila bi čak 46,4 posto glasova, a Studentska lista 28,7 posto.

Nešto ranije istraživanje Centra za europske politike pokazalo je da je veliki broj ljudi još neopredijeljen te da studenti (23,9 posto) i oporba (9,8) u zbroju imaju više podrške od vladajućih stranaka (31,6).

No, u ovako napetoj situaciji objavljeno je neobično malo istraživanja javnog mnijenja i na svako pada sumnja da je „plasirano" jer nekome odgovara. Logično pitanje je – ako vlast odlično stoji, kao što kažu neka istraživanja, zašto otežava s izborima?

Zoran Gavrilović primjećuje da bi SNS sada mogao računati s maksimalno 1,8 milijuna birača. „Važno je reći da izlaznost preko 65 posto ne ide u korist vlasti. Mislim da Vučić prema svojim istraživanjima vidi visoku izlaznost, i da mu ovih 1,8 milijuna glasova ne jamči pobjedu."

Dragomir Anđelković smatra da Vučić podatke iz istraživanja Faktor plusa „svjesno pušta u javnost" kako bi demoralizirao protivnike.

„Pokušava ohrabriti i svoje pristaše, koje vide da brod tone. Nemoguće je da nakon svega što se dogodilo i serije prosvjeda Vučić ima više nego na prethodnim parlamentarnim izborima", ocjenjuje Anđelković.

Parastruktura brani vlast

Kao zloslutan trenutak Zoran Gavrilović ističe nedavni intervju Aleksandra Vučića na jednom režimskom mediju, u kojemu je praktično, kako kaže naš sugovornik, „priznao da je napravio parastrukturu koja bi trebala braniti njegov sustav osobne vlasti".

„Opaka je izjava da je Orban pogriješio što se oslonio na državu i institucije", upozorava Gavrilović. „Tu bi trebao reagirati tužitelj, jer je to priznanje da smo u fazi obrane organizirane kriminalne skupine ilegalnim sredstvima."

„Mi već imamo započet medijski rat koji na neki način predstavlja pripremu sukoba. Postoji, dakle, šansa da Vučić nekako pobijedi na nekim izborima, ali to će biti izbori koji neće ništa riješiti. Samo demokratski izbori mogu donijeti nekakvo rješenje", navodi Gavrilović.

Anđelković kaže da su na svim važnim mjestima „ekstremni lojalisti" predsjednika.

„Stvari su sada samo do kraja ogoljene. Vučić može vladati polurepresijom, ali ako krene u totalnu represiju, onda je u problemu. Vučić igra na strah, a ne na to da je spreman ići u totalnu represiju", smatra Anđelković.

Opstrukcija izborne reforme

Važna stvar za buduće izbore je i ispunjavanje preporuka ODIHR-a, organizacije OESS-a. Međutim, oporba i stručna javnost upozoravaju da se i taj proces minira.

Predsjednik Srbije i dalje s funkcije vodi kampanju i daje ime listama SNS-a, onemogućen je rad na reviziji biračkog popisa, REM i dalje nije formiran, RTS ne izvještava kako bi javni servis trebao činiti.

Tobožnji rad vlasti na ispunjavanju preporuka Gavrilović opisuje kao „stvaranje magle" za domaću javnost i EU.

Anđelković kaže da, unatoč tom fingiranju, Vučićeve vlasti znaju da „sjede na bajunetama" i da svi vide da se vlada nasiljem.

„Polaze od toga da mnogi geopolitički akteri oko nas i dalje ne vide alternativu. Da nije tako, Vučić ne bi mogao opstati s ovom razinom bezakonja i kršenja demokratskih i civilizacijskih normi."