Mađarska dijaspora - što nakon Orbana?

U Mađarskoj od 1990. nijedan premijer ne može zaobići nepisanu obvezu da se proglasi odgovornim za Mađare u inozemstvu. Iza toga stoji "trauma Trianona" koja i danas živi u zemlji: Mađarska je nakon Prvog svjetskog rata mirovnim ugovorom u Trianonu (1920.) izgubila više od 70 posto svog teritorija u korist susjednih zemalja.

Time su se milijuni Mađara iznenada našli u drugim zemljama, gdje su često bili tretirani kao građani drugog reda. Za vrijeme komunističke diktature koja je vladala Mađarskom od 1945. do 1989., govoriti o sunarodnjacima u susjednim zemljama bila je tabu-tema.

Prvi postkomunistički mađarski premijer, konzervativac Jozsef Antall, izazvao je pozornost 1990. kada je pri preuzimanju dužnosti rekao da želi biti "u duhu" premijer svih 15 milijuna Mađara.

Pri tome je od pet milijuna Mađara u inozemstvu diljem svijeta prije svega mislio na tadašnjih još tri i pol milijuna u Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj i Ukrajini. Od tada je mađarska manjina trajna unutarnjopolitička tema, iako im broj pada – danas u susjednim zemljama živi samo još oko dva milijuna Mađara.

Nijedan drugi mađarski predsjednik vlade nije toliko prisvojio "izvandomovinske Mađare", kako se u mađarskom jeziku nazivaju, kao Viktor Orban. To posebno vrijedi za današnjih 1,1 milijun Mađara u rumunjskoj Transilvaniji, daleko najveće mađarske manjine u Europi. Njihovu interesnu organizaciju, Demokratski savez Mađara u Rumunjskoj (RMDSZ), Orban je već prije godina pretvorio u privjesak svoje stranke Fidesz.

Kraj "etničke autokracije"

Sociolog Tamas Kiss, rodom iz transilvanijskog Kluža, stoga govori o "etničkoj autokraciji". Sličnu ovisnost o Orbanu i Fidezu nalazimo i kod Saveza vojvođanskih Mađara (VMSZ) u Srbiji, te u nešto manjoj mjeri kod mađarskih stranaka u Slovačkoj i Ukrajini.

No sada je jasno: za sve Orbanu vjerne političare u četiri zemlje promjenom vlasti u Budimpešti također je nastupila prekretnica. Budući predsjednik vlade Peter Magyar zahtijevao je od njih da ubuduće ostanu politički neutralni. Osim toga, želi reformirati korumpirani sustav financijske potpore za mađarske manjine.

Prekretnica za manjinske političare

Pritom se ne radi o sporednom političkom pitanju, već o opće europskoj stvari. Stranke Mađara u Rumunjskoj i Srbiji imaju dijelom znatan utjecaj na vladinu politiku u svojim zemljama, posebno u Rumunjskoj. Obje stranke članice su Europske pučke stranke (EPP), koju je Orbanov Fidesz napustio 2021. Obje su također članice Federalističke unije europskih nacionalnosti (FUEN), najvećeg manjinskog krovnog saveza u Europi, čiji je predsjednik dugo bio RMDSZ-ov političar. Iz FUEN-a je 2013. potekla inicijativa "Minority SafePack" za bolju zaštitu manjina u Europi, koju je Orbanova vlada iskoristila za svoju politiku protiv EU-a.

I financijska potpora Orbanove države institucionalnoj mreži manjina razvila se u prekogranični problem. Prema konzervativnim procjenama iznosila je u proteklih 16 godina više od tri milijarde eura, pri čemu je najveći dio novca otišao u Rumunjsku. Provjerljivi brojevi nisu dostupni, budući da se potpora Mađarima u inozemstvu odvija putem potpuno netransparentnog sustava zaklada i tvrtki.

Radilo se o biračima

No masovno prisvajanje dijasporskih Mađara od strane Orbana ima za cilj jedno: birače. Mnogi pripadnici mađarske manjine imaju mađarsko državljanstvo i kao takvi od 2014. imaju pravo glasa na mađarskim parlamentarnim izborima. Posebno su važni Mađari u Rumunjskoj kao najbrojnija dijaspora. Oni obično glasaju u ogromnoj većini za Fidesz.

Kako bi mađarsku manjinu ideološki vezao za svoju stranku, Orban je uspostavio duboko revizionistički povijesni narativ. Prema njemu, Mađari su ona nacija koja je u 20. stoljeću kao nijedna druga u Europi bila razdvojena i koja zbog toga pati do danas. Ali, kako je glasio Orbanov narativ,  ipak ostaje jedinstvena i to preko granica, s Orbanom kao vođom.

Najbolji odnosi s nacionalistima

Taj diskurs nije sprječavao budimpeštanskog autokrata da njeguje izvrsne odnose s nacionalističkim političarima drugih naroda poput srpskog predsjednika Aleksandra Vučića ili slovačkog premijera Roberta Fica. Prošle godine je čak, povodom predsjedničkih izbora u Rumunjskoj, svojim sunarodnjacima dao preporuku za glasanje za krajnjeg desničara Georgea Simiona, koji je nekad suorganizirao protumađarske ispade na vojnom groblju u Transilvaniji.

I financijska potpora Orbanove države institucionalnoj mreži manjina razvila se u prekogranični problem. U susjednim zemljama, a posebno u Rumunjskoj, mađarska država financirala je manjinske institucije, mađarske crkve, obrazovanje na mađarskom jeziku, te čak izgradila sustav etničkog poticanja gospodarstva kojim su se podupirali poduzetnici mađarskog podrijetla.

"Orban je kupio politiku rumunjskih Mađara, a i veliki dio manjine", kaže Peter Eckstein-Kovacs za DW. On je odvjetnik, istaknuti liberalni političar mađarske manjine u Rumunjskoj i bivši ministar za manjine. "Najveći dio vodstva RMDSZ-a na taj je način u potpunosti postao glasnogovornik Fidesza."

Magyar zahtijeva neutralnost

Budući mađarski predsjednik vlade Peter Magyar već se susreo s političkim predstavnicima mađarske manjine u Rumunjskoj, Srbiji i Slovačkoj, Hunorom Kelemenom, Balintom Pasztorom i Laszlom Gubikom, te ih pozvao da ubuduće ostanu stranačko-politički neutralni. Doista su posebice Kelemen (Rumunjska) i Pasztor (Srbija) osobnim nastupima intervenirali u mađarsku predizbornu kampanju 2026. sugerirajući da su samo Orban i Fidesz sposobni zastupati interese Mađara u manjinama.

Peter Magyar želi podupirati mađarsku manjinu. Već je izjavio da njegova vlada ne želi okrnjiti već stečena prava. Najavio je, međutim, i retroaktivnu provjeru zakonitosti svih plaćanja manjinama od 2010. te reorganizaciju sustava financijske potpore na nov i transparentan način.

Peter Eckstein-Kovacs se nada da će promjena u Mađarskoj donijeti i poticaje za mađarsku manjinu: "Moramo se vratiti onoj izvornoj ideji manjinskih interesnih organizacija koja je podrazumijevala da sve neekstremističke struje imaju mjesto jedna pored druge unutar jedne organizacije", kaže liberalni odvjetnik i političar. Od nove mađarske vlade Eckstein-Kovacs očekuje radikalan preokret u manjinskoj politici: "Postoje vrlo loši povijesni presedani, sjetimo se samo Njemačke, u kojima je matična zemlja u nemirnim vremenima koristila svoje manjine s one strane granica. Bilo bi važno stvoriti pretpostavke kako Mađarska ne bi mogla još jednom učiniti sa svojim manjinama ono što im je činila za vrijeme Orbana."