Strani dopisnici iz Kine zvone na uzbunu

Strani dopisnici iz Kine žale se na "neviđene prepreke" u svom izvještavanju iz te zemlje. Prema godišnjem istraživanju Kluba stranih dopisnika (FCCC) 99 posto ih smatra da uvjeti rada ne zadovoljavaju međunarodne standarde. "FCCC je zabrinut zbog vrtoglavog tempa kojim opada sloboda medija u Kini", navodi se u izvještaju o rezultatima ankete.

S pogledom na Zimske olimpijske igre u Pekingu, koje počeinju u petak, 60 posto od 127 ispitanika u anketi kritiziralo je organizatore zbog manjkavih informacija o predstojećim događajima. 32 posto njih žalilo se da su isključeni iz događaja koji su bili otvoreni za neke druge medije. Kada je riječ o svakodnevnom radu kao probleme su naveli uskraćivanje viza, nadgledanje, zastrašivanje i uznemiravanje.

Izvještavanje sa sigurne udaljenosti

S obzirom na borbu protiv koronavirusa, vlasti su zabranile putovanja radi pisanja reportaža ili odbile zahtjeve za intervjue. Gotovo polovica ispitanih (46 posto) izjavila je da nema dovoljno osoblja jer određeni strani mediji ne mogu dovesti novinare u zemlju. "Kao rezultat toga, izvještavanje iz Kine trpi", napominje FCCC. Dopisnici kojima nije dopušten ulazak u Narodnu Republiku borave u Taipeiju, Singapuru, Sydneyu, Seulu ili Londonu. "Novinarsko izvještavanje o Kini sve više postaje vježbanje izvještavanja iz daljine."

Dopisnici koji borave u toj zemlji govore da su izloženi znatnim ograničenjima u svom radu. 62 posto njih je reklo da su ih policija ili drugi dužnosnici barem jednom spriječili u izvještavanju. 88 posto onih koji su posjetili regiju Xinjiang na sjeverozapadu Kine izjavili su da su bili proganjani.

Vodstvo u Pekingu našlo se na udaru međunarodnih kritika zbog odnosa prema muslimanskoj manjini Ujgurima u Xinjiangu. Prema navodima organizacija za ljudska prava, više od milijun ljudi u zatočeničkim logorima prisiljeno je napustiti svoju vjeru, kulturu i jezik, a neki su i fizički zlostavljani. Kineska vlada pak govori o "obrazovnim centrima" koji služe za borbu protiv islamističke radikalizacije.

U zatvor bez konkretnih optužbi

Demokratske strukture u posebnoj administrativnoj zoni Hong Kongu također su se našle na udaru kritike. Bivša britanska kolonija zapravo je dobila prava autonomije do 2047. godine. No, kontroverzni zakon o sigurnosti uveden 2019. daje kineskim vlastima široke ovlasti u odnosu prema kritičarima. Mnoge neovisne medijske kuće od tada su prestale s radom ili pokleknule pod pritiskom Kine.

Više od četvrtine novinara kaže da su ljudi koje su koristili kao izvore informacija uznemiravani, uhićeni ili ispitivani, stoji u izvješću. 92 posto ih je prijavilo da su im intervju-partneri otkazali razgovore, navodeći da im je za razgovor sa stranim medijima potrebno dopuštenje njihovih poslodavaca ili viših tijela.

Australski novinar Cheng Lei, koji je radio za državnu televiziju CCTV, kao i Haze Fan, kineska zaposlenica financijske agencije Bloomberg, u pritvoru su više od godinu dana. „Konkretne optužbe nisu spominjane - postojale su samo nejasne naznake da je državna sigurnost u pitanju", rekao je David Rennie iz britanskog časopisa “The Economist”.

Napuštanje zemlje iz predstrožnosti

Čini se da su kineske vlasti također ohrabrivale građanske ili druge pravne postupke protiv stranih dopisnika. Napadi na internetu, koje podržava država, otežavaju posao stranim dopisnicima. Tako se potiče osjećaj u kineskoj javnosti da su strani mediji neprijateljski nastrojeni, napominje FCCC. Nekolicina dopisnika koji su na ovaj način bili napadnuti i njihove obitelji napustili su zemlju zbog uznemiravanja.

jj/ehl (dpa, afp)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu