1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u razgovoru za DW
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u razgovoru za DWFoto: DW

Stoltenberg za DW: Nećemo dopustiti Rusiji da nas ucjenjuje

Christoph Hasselbach
19. listopada 2022

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg poziva zemlje-članice da pruže još više vojne pomoći Ukrajini. U emisiji „Conflict Zone“ na DW-u on ujedno ocjenjuje da je opasnost od upotrebe nuklearnog oružja mala.

https://p.dw.com/p/4INSB

Jens Stoltenberg je govorio na Berlinskom forumu za vanjsku politiku Kerber fondacije. Ovo su dramatična vremena za Europu, za NATO, za Njemačku. Rat u Ukrajini eskalira, uz ruske zračne napade na ukrajinske gradove i sve više nuklearnih prijetnji iz Moskve.

Ali Stoltenberg je siguran: „Putin neće uspjeti“ slomiti volju ukrajinskog naroda za borbu. Uz zapadnu vojnu pomoć, presretnute su mnoge ruske rakete i dronovi. Stoltenberg posebno hvali sustave protuzračne obrane koje je isporučila Njemačka.

Zahvaljujući podršci iz inozemstva, ruski marš na Kijev je zaustavljen, Rusija nije ostvarila očekivanu zračnu nadmoć nad Ukrajinom, a Ukrajina je mogla ponovo vratiti neka područja na istoku i jugu.

Šef NATO-a upozorava i saveznike da trebaju ustrajati: Države članice trebaju „pružiti podršku koliko je potrebno i koliko dugo je potrebno“. 
Njemački vojni doprinos je često kritiziran kao nedovoljan. Ukrajinska vlada prije svega želi njemačke borbene tenkove Leopard 2, što je njemačka vlada do sada odbijala isporučiti. 

Vatrogasci oko stambene zgrade koja je u dimu
Posljedice napada dronovima u KijevuFoto: Vladyslav Musiienko/REUTERS

Stoltenberg je izbjegao pitanje treba li Njemačka sada isporučiti tenkove Leopard 2, ali je, obraćajući se NATO-u u cjelini, naglasio: „Svi sada moramo učiniti više.“ I ne samo više opskrbljivati, već i „potaknuti proizvodnju da bismo popunili naše zalihe“. Ne treba zanemariti vlastitu sposobnost obrane.

„Nuklearni rat se ne može dobiti“

Ruski predsjednik Putin je više puta prijetio upotrebom nuklearnog oružja. Ukrajinska područja nedavno anektirana nakon lažnog referenduma sada su „pod ruskom nuklearnom zaštitom“, poručio je Putin. Neki promatrači vjeruju da bi vojno stjerani Putin mogao upotrijebiti taktičko nuklearno oružje u Ukrajini. 
Ovdje glavni tajnik NATO-a pokušava malo smiriti: Pažljivo prate sva vojna kretanja i moguće pripreme. „Rizik od upotrebe nuklearnog oružja protiv Ukrajine je malen. Ali NATO je „spreman za sve moguće situacije“.

Međutim, iz predostrožnosti, on upozorava Ruse na „ozbiljne posljedice“ ako upotrijebe nuklearno oružje, dodajući: „Nuklearni rat se ne može dobiti.“
Za Stoltenberga je posebno važna poruka Putinu, Ukrajini i NATO-saveznicima: „Nećemo dopustiti Rusiji da nas zastrašuje ili ucjenjuje.“ Prijetnjama Putin samo želi zaustaviti podršku Ukrajini. „Ako to učinimo, predsjednik Putin će pobijediti u Ukrajini. A ako pobijedi, to bi poslalo vrlo opasnu poruku svim autoritarnim liderima da će, ako koriste grubu silu i krše međunarodno pravo, postići svoje ciljeve.“

Tenk Leopard 2 A4
Njemačka odbija isporuku Leoparda 2Foto: Csaba Krizsan/dpa

Stoltenberg pritom pravi razliku između moguće ruske upotrebe nuklearnog oružja u Ukrajini i napada – nuklearnog ili konvencionalnog – na neku članicu NATO-a. Ako je napadnuta zemlja NATO-a, u Moskvi ne bi trebalo biti nikakve dvojbe: „Naravno, to bi pokrenulo članak 5, klauzulu o kolektivnoj obrani.“ Zbog toga su i trupe na istoku NATO-a pojačane i stavljene u stanje pripravnosti. „Ne radimo ovo da izazovemo sukob, već da spriječimo sukob.“

Da je Ukrajina u NATO-u, sada bi važila i obveza pružanja pomoći. Neki vjeruju da bi to spriječilo ruski napad, a drugi, posebno u zapadnoj Europi, sretni su što NATO nije automatski uvučen u sukob. 

Ukrajinski predsjednik Zelenski sada poziva na ubrzani proces prijema njegove zemlje u NATO. Ali Stoltenberg ostaje neodređen: „Vrata NATO-a ostaju otvorena. I Ukrajina će jednog dana biti članica.“ Rusija tu nema što reći. To je pitanje za sve članice NATO-a i za samu Ukrajinu, ali to trenutno nije tema, već fokus sada mora biti na tome da „Ukrajina dobije rat“.

Putin i Xi u Pekingu u veljači 2022.
Putin i Xi u Pekingu u veljači 2022.Foto: Alexei Druzhinin/AP/picture alliance

Pouke za ophođenje s Kinom

Stoltenberg također izvlači pouke iz ukrajinskog rata za suočavanje sa sve agresivnijom Kinom. Osvrćući se na moguću kinesku invaziju na Tajvan, glavni tajnik NATO-a je rekao: „Nikada nije prihvatljivo da jedna zemlja pokuša uzurpirati teritorij druge zemlje.“ Kina bi trebala „barem osuditi” rat protiv Ukrajine.

Mora li Putin nestati da bi došlo do rješenja za ovaj rat? Stoltenberg je izbjegao odgovor na ovo pitanje. NATO će odgovoriti na ruske akcije bez obzira tko je tamo na vlasti. Ali dao je neizravan odgovor, i vjerojatno je usmjeren prvenstveno na one koji vjeruju da Ukrajina treba napraviti kompromis da bi imala mir: „Putin je započeo rat.“ I ne smije se zaboraviti: „Ako Rusija predsjednika Putina prestane ratovati, bit će mira. Ako se Ukrajina prestane boriti, prestat će postojati kao neovisna država.“

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi
Preskoči sljedeće područje Srodne teme