1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
ZdravljeGlobalno

Slušni aparat smanjuje opasnost od demencije?

Julia Vergin
22. travnja 2023

Znanstveno istraživanje je utvrdilo kako postoji mnogo veća opasnost od demencije kod osoba slabijeg sluha - ako ne koriste slušni aparat.

https://p.dw.com/p/4QMSX
Starija osoba sa slušnim aparatom
Foto: picture alliance / Maximilian Schönherr

Prema istraživanju objavljenom u stručnom časopisu Lancet u izdanju o javnom zdravstvu, golema je razlika među osobama narušenog sluha da se kod njih pojavi i demencija ako se koristi ili se ne koristi slušni aparat. Među osobama koje ga koriste, nema bitnih razlika u pojavi demencije od onih koje i inače dobro čuju. Ali kod onih koji slabije čuju, ali ne koriste slušni aparat je rizik čak 42% veći.

Postupni gubitak sluha u poznijim godinama je zapravo razmjerno "normalan" - osobito u određenim frekvencijama. Isto tako liječnicima je već poznato i da je slabiji sluh često povezan i s demencijom. Taj poremećaj pamćenja, a vremenom i sposobnosti je sve rašireniji: procjenjuje se da će 2050. godine oko 150 milijuna ljudi biti pogođeno demencijom.

Gubitak sluha je u nekih osam posto slučajeva povezan i s pojavom demencije, piše stručni portal JAMA Network i time je upravo sluh najvažniji mogući faktor tog gubitka pamćenja. Britanci u novoj studiji potvrđuju te podatke i ukazuju kako su slušni uređaji najjednostavniji način da se smanji rizik od te bolesti.

Starica na prozoru
Kad se ne čuje i samoća postane još veća, a onda se i sjećanje polako gubi. Slušni aparat svakako bi mogao pomoći - ali čak i s njim su tu i drugi, podjednako važni čimbenici proitv demencije.Foto: Julio Pelaez/Le Républicain Lorrain/PHOTOPQR/MAXPPP/picture alliance

Reklama za slušne aparate?

Analizirali su podatke 440.000 osoba iz britanske banke zdravstvene skrbi i svaki četvrti od njih imao je slabiji sluh. Ali, od tih koji lošije ili jedva čuju, tek je 11,4% koristilo slušni aparat i među njima nema bitne razlike u pojavi demencije ili čak Alzheimerove bolesti u odnosu na one koji dobro čuju.

Iako se ovaj nalaz čini spektakularnim u borbi protiv demencije, u članku Lanceta se ne spominju neke druge poveznice koje bi mogle biti bitne: slušni aparati koštaju i jedva ga koriste osobe slabijih primanja - i drugačijih socijalnih i zdravstvenih navika. Čak i oni koji ga imaju, brzo moraju naučiti da su baterije prilično kratkog vijeka, da ih se treba kupovati ili redovito puniti aparat da bi ga se moglo i koristiti. Nema malo starijih osoba koje imaju slušni aparat "negdje u ladici": u njegovom korištenju treba prilična disciplina i organiziran život - što je također i dokazano velika prepreka da se oboli od demencije.

Ipak, neosporno je i da je slab ili nikakav sluh veoma često uzrok da te osobe "potonu u sebe" i na koncu u demenciju.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu