SAD započeo povrat nezakonitih Trumpovih carina

S početkom tjedna u Sjedinjenim Američkim Državama je započeo povrat onih Trumpovih carina koje je američki Vrhovni sud u svojoj presudi iz veljače proglasio nezakonitima. No to je daleko više od složenog birokratskog pothvata. Riječ je o zakašnjeloj korekciji trgovinske politike koja je mjesecima opterećivala poduzeća.

Sam opseg cijelog postupka je bez presedana u povijesti Sjedinjenih Država. Govori se o povratu do 166 milijardi dolara. Procjene neovisne inicijative za gospodarske analize Penn‑Wharton Budget Model idu čak do 175 milijardi dolara. Samo za prvu fazu, koja sada započinje, predviđeno je 127 milijardi dolara. Više od 56.000 uvoznika već se registriralo za taj postupak.

Prema sudskim dokumentima, ukupno je više od 330.000 uvoznika platilo carine na oko 53 milijuna pošiljki robe, iako Donald Trump – prema mišljenju Vrhovnog suda – nije imao ovlasti za njihovo uvođenje.

Planirane su skupne isplate

Proces povrata započinje znatno brže nego što je američki predsjednik prvotno tvrdio. Nakon presude Vrhovnog suda Trump je još izjavio: „Pretpostavljam da će se to sada još dvije godine vući po sudovima.”

U stvarnosti je sudac Richard Eaton s Međunarodnog trgovinskog suda (Court of International Trade) već početkom ožujka naložio vladi da započne postupak povrata, ali joj je na kraju ipak odobrio nešto više vremena – postojeći sustav jednostavno nije bio predviđen za tako veliku povratnu transakciju.

Američka carinska služba (CBP) za tu je svrhu razvila poseban novi alat pod nazivom CAPE. Njime bi se povrati trebali obrađivati skupno, tako da pogođeni uvoznici ne dobivaju naknadu za svaki pojedini uvoz zasebno, nego po mogućnosti jednu elektroničku zbirnu isplatu – po potrebi i s kamatama.

Što to znači za poduzeća

Za pogođene uvoznike povrat carina u teoriji predstavlja važan poticaj likvidnosti. Kapital koji je bio utrošen na carine sada se vraća u njihove blagajne.

No koliko je takav scenarij realističan? Stručnjaci smatraju da će čak i u najboljem slučaju program povrata ovakvih razmjera biti složen i dugotrajan. Neka poduzeća to možda neće preživjeti. Posebno su ugrožena mala i srednja poduzeća, piše Wall Street Journal. Mnoge su tvrtke odgodile važne investicije, a poslovni modeli nalaze se pred kolapsom.

Tisuće tužbi – i strah od Trumpova gnjeva

Kako bi povećale svoje izglede za brzi povrat novca, mnoge su tvrtke pokrenule pravne korake. Više od 3.000 tužbi podneseno je Međunarodnom trgovinskom sudu (CTI). Među poznatim imenima su, primjerice, FedEx, Costco i Nintendo. Mnoge velike američke kompanije, poput Walmarta, međutim, izbjegavale su takve tužbe – iz straha da ne izazovu Trumpov gnjev.

Veliku većinu tužitelja čine mala i vrlo mala poduzeća kojima je novac hitno potreban. Druge su pak tvrtke svoja potraživanja povrata prodale investitorima kako bi brzo došle do gotovine i ostale solventne.

Neizvjesnost ostaje

Početak povrata carina stoga ne predstavlja željeni veliki preokret i odlučan oslobađajući udarac za poduzeća. Tim više što je Trump na presudu Vrhovnog suda izravno odgovorio uvođenjem novih globalnih carina od deset posto – ovaj put pozivajući se na drugu zakonsku osnovu, članak 122. Zakona o trgovini (Trade Act). Na snagu su te carinske odredbe stupile 24. veljače – i u međuvremenu su i same postale predmet novih tužbi pred Međunarodnim trgovinskim sudom.

Za poduzetnike to znači: novi rizici i nove neizvjesnosti. Kritičari Donaldu Trumpu predbacuju da je ozbiljno narušio povjerenje poduzeća u predvidljivost američke gospodarske politike. Nedostatak povjerenja koči investicije – a time i ukupnu gospodarsku aktivnost. Sve u svemu kažu kritičari, Trump je svojim „Danom oslobođenja“ nanio medvjeđu uslugu poduzećima u SAD‑u i domaćem gospodarstvu.

Kako Trumpova administracija napreduje s povratima, javnost će uskoro doznati. Sudac Eaton s Međunarodnog trgovinskog suda naložio je vladi da do 28. travnja u 12 sati dostavi izvješće o dosadašnjem stanju obrade zahtjeva za povrat sredstava.