Kako se razvijalo gospodarstvo SAD-a pod Trumpom

"Zlatno doba za Ameriku počinje upravo sada." Ništa manje od toga obećao je Donald Trump američkom gospodarstvu prije točno godinu dana, nakon što je položio prisegu kao 47. predsjednik SAD-a.

Ako se pogleda kretanje američkih burzi od 20. siječnja 2025. moglo bi se pomisliti da je bio u pravu. Referentni indeks Dow Jones u tom je razdoblju porastao za više od 14 posto, S&P 500 za gotovo 17 posto, dok je tehnološki indeks Nasdaq 100 skočio za više od 21 posto.

Ali odražavaju li američke burze doista stanje američkog gospodarstva?

Rast prije svega potaknut bumom umjetne inteligencije

„Ako pogledamo zbivanja na Wall Streetu, vidimo da indekse prije svega potiču velike tehnološke kompanije s područja umjetne inteligencije“, kaže Stefan Riße, strateg za tržišta kapitala u tvrtki Acatis. To je samo jedan dio američkog gospodarstva, ali s velikom dominacijom na burzi. „Realno gospodarstvo još nije tako snažno profitiralo.“

„Trump ima nevjerojatnu sreću što tehnološki sektor oko umjetne inteligencije doživljava takav bum i što u svojem gospodarstvu ima globalno vodeće kompanije“, ocjenjuje i David Kohl, glavni ekonomist banke Julius Bär.

U trećem tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao je, na godišnjoj razini, za 4,3 posto. Toliki rast gospodarstvo SAD-a nije zabilježilo još od ljeta 2023. – ponajprije zahvaljujući ulaganjima vrijednima milijarde dolara u podatkovne centre.

Ipak, upravo kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, postavlja se pitanje koliko je taj rast održiv za američko gospodarstvo i odražava li se uopće na pozitivan razvoj poduzeća i zaposlenosti, upozorava Laura von Daniels iz Zaklade za znanost i politiku (SWP).

„Tu postoji znak pitanja – već i zato što imamo sve veću automatizaciju i primjenu umjetne inteligencije na tržištu rada.“

„Još nije predstavljena razrađena strategija“

Kako je rekao Trump, cilj gospodarske politike temeljene na carinama, deregulaciji i smanjenju poreza je zaštita domaće industrije, povećanje proizvodnje američkih tvrtki i stvaranje novih radnih mjesta. „Za to su mu potrebna ulaganja u vlastitoj zemlji", objašnjava von Daniels.

Ona napominje da je Trump u pregovorima s trgovinskim partnerima dobio određene ustupke u obliku obećanja o ulaganjima na američkom tržištu i ističe: „Ali to još ništa ne govori o tome kako će investicijska aktivnost u SAD-u doista izgledati u nadolazećim godinama."

Osim toga, ukupan učinak na gospodarstvo ostaje upitan, ocjenjuje von Daniels i naglašava. „Vidimo pritisak na druge zemlje, ali dosad nije predstavio razrađenu gospodarsku ili industrijsku strategiju."

Porasla nezaposlenost

Na tržištu rada Trumpova se obećanja zasad ne osjećaju. U studenome je stopa nezaposlenosti porasla na 4,6 posto, što je najviša razina u posljednje četiri godine.

Posebno loše posluje prerađivačka industrija. Samo u prosincu, prema podacima američke službe za zapošljavanje, ukinuto je 8.000 industrijskih radnih mjesta. „I tu Trump ne nudi koncepte kako želi očuvati ili povećati zaposlenost u SAD-u“, kaže von Daniels.

Kao primjer navodi tajvanskog proizvođača čipova TSMC. „Oni ulažu na američkom tržištu i žele ondje proizvoditi čipove, ali zbog nedostatka dovoljno kvalificirane radne snage dovode vlastite stručnjake i kadar.“

Inflacija pala, cijene i plaće porasle

Ključna tema Trumpove izborne kampanje bila je inflacija. Izbore je, između ostalog, dobio jer je kritizirao visoke cijene i za to optuživao demokrate, Joea Bidena i Kamalu Harris.

U međuvremenu se slika promijenila. Doduše, inflacija se posljednjih mjeseci stabilizirala: u prosincu su potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle za 2,7 posto, isto kao i mjesec ranije. No problem za Trumpa ostaju visoki troškovi života u SAD-u – prije svega stanovanje i hrana.

Upravo je to nedavno demokratima donijelo izborne pobjede u nekoliko saveznih država. Trump je, naime, obećao da će cijene „vrlo, vrlo brzo“ sniziti i „ponovno učiniti Ameriku pristupačnom“.

Ipak, razina cijena i dalje je oko 25 posto viša nego prije pandemije koronavirusa. Simbol takozvane krize pristupačnosti postali su svakodnevni proizvodi poput jaja, kave, mesa i soka od naranče. Istina, i plaće su u tom razdoblju znatno porasle, ali ljudi poskupljenja u pravilu osjećaju mnogo snažnije.

Pad potpore u javnosti

Prema istraživanju Reutersa i Ipsosa, potpora Trumpovoj gospodarskoj politici među građanima SAD-a pala je na 33 posto – najnižu razinu od početka njegova mandata.

„To je za mene pokazatelj da ljudi imaju dobar osjećaj kako Trump pokušava prodati nešto od čega se ne može očekivati mnogo stvarnog učinka“, ocjenjuje von Daniels.

Što su donijele carine

Da će troškovi za američke građane ubuduće padati – to je malo vjerojatno. Naprotiv. Razlog su uvozne carine koje je uveo Trump, a koje bi trebale potaknuti domaću potražnju u SAD-u.

Međutim, kako pokazuje aktualna studija kelnskog Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW), samo oko četiri posto carinskog tereta dosad su snosile strane tvrtke, dok je 96 posto prebačeno na američke kupce. „Carine su autogol", kaže direktor istraživanja Julian Hinz. „Tvrdnja da strane države snose te carine je mit."

Carine poskupljuju uvoznu robu. „U početku su negativni učinci carina bili donekle ublaženi zahvaljujući dvjema stvarima: prvo, zalihama nabavljenima po nižim cijenama“, objašnjava von Daniels. Drugi čimbenik bili su strani izvoznici, koji, za razliku od Trumpova prvog mandata, više nisu spremni snižavati cijene i odricati se profita.

Ipak, Trump je carinama uspio ostvariti dva cilja. Trgovinski deficit smanjen je na oko 30 milijardi dolara – najnižu razinu od 2009. godine.

Osim toga Sjedinjene Države su, prema podacima Bijele kuće, prošle godine ostvarile oko 200 milijardi dolara prihoda od carina. Tim novcem Trump želi financirati poreznu reformu „Big Beautiful Bill“. Prema procjenama britanskog Insight Investmenta, prihodi od carina pokrivaju tek oko polovice troškova tog golemog fiskalnog programa.

Zabrinutost zbog daljnjeg rasta javnog duga

Unatoč rezovima u zdravstvenim i socijalnim programima, stručnjaci očekuju daljnji rast zaduženosti. Uštede ostvarene smanjenjem rashoda teško da će nadoknaditi gubitke prihoda zbog poreznih olakšica predviđenih zakonom.

Američki državni dug u međuvremenu je prvi put premašio granicu od 38 bilijuna dolara. „To što je koeficijent državnog duga prema BDP-u trenutačno viši od 123 posto i dalje je zabrinjavajuće“, kaže von Daniels.

Ona ističe da „ogromna privilegija“ najvećega svjetskog gospodarstva i dolara i dalje privlači ulaganja, ali hoće li tako ostati i ubuduće ovisit će, kaže, o tome hoće li Trump nastaviti s napadima na Fed kao neovisnu središnju banku.