Renesansa Uskrsnih mimohoda za mir?

Njemački mirovni pokret očekuje ove godine opet na tisuće ljudi u tradicionalnim Uskrsnim mimohodima za mir. Sve do ponedjeljka (6. travnja) se u desecima gradova diljem zemlje organizira više od stotinu manifestacija. Nekoliko je njemačkih novina objavilo oglase kojima nastoje potaknuti ljude na sudjelovanje.

Prosvjedi, navedeni na internetskoj stranici Mreže njemačkog mirovnog pokreta, obuhvaćaju sve – od biciklističkih tura “Bikes for Peace” do koncerata i poslijepodnevnih okupljanja s govorima o ratovima u Iranu, Gazi i Ukrajini, o sukobu u Rožavi na sjeveru Sirije te o ljudskim pravima i klimatskoj pravdi.

Ovogodišnji će mimohodi najvjerojatnije biti posebno obilježeni odlukom njemačke vlade o djelomičnom ponovnom uvođenju vojnog roka: od početka ove godine svi osamnaestogodišnjaci primaju upitnik njemačke vojske kojim se procjenjuje njihova “motivacija i prikladnost” za služenje u oružanim snagama. Mladići su dužni ispuniti upitnik, dok žene – koje je ustav izuzeo od vojnog roka – to mogu učiniti dobrovoljno.

Novi zakon o vojnoj službi izazvao je niz školskih štrajkova diljem Njemačke pa se očekuje da će ovogodišnji uskrsni mimohodi opet privući i veći broj mladih. Kristian Golla, glasnogovornik Mreže njemačkog mirovnog pokreta, rekao je da će se na otprilike dvadeset skupova pojaviti govornici koji namjeravaju govoriti o pitanju vojnog roka.

Mnogo tema, ali malo odgovora

Golla je uvjeren kako – na žalost, ne nedostaje razloga zbog kojih su mimohodi za mir i danas važni. “Bilo da je riječ o Ukrajini i Rusiji, o zemljama Zaljeva, Izraelu i Palestini ili bombardiranju Irana – to će biti glavne teme Uskrsnih mimohoda, kao i jačanje međunarodnog prava”, rekao je za DW.

Mimohodi za mir organiziraju se decentralizirano, što znači da ne postoji središnja organizacija koja određuje teme ili bira govornike. Ove godine Mreža njemačkog mirovnog pokreta navodi da poziva njemačku vladu da pokrene “diplomatske inicijative za okončanje ratova”, da pridonese jačanju međunarodnog prava i da pruži više pomoći onima koji trpe zbog rata.

U izjavi se također navodi da je Mreža iznimno kritična prema onome što naziva „selektivnim tumačenjem međunarodnog prava“ od strane vlade, tvrdeći da bi Njemačka trebala jednako jasno osuditi američki i izraelski napad na Iran kao i ruski napad na Ukrajinu.

Hendrik Hegemann koji se bavi pitanjima društvenog mira i unutarnje sigurnosti pri hamburškom Institutu za istraživanje mira i sigurnosne politike (IFSH), priznaje da opet ima i previše ratova i sukoba koje brinu i Nijemce, ali da ipak ne očekuje značajniji porast broja sudionika.

To je i posljedica što mnogi, čak i neki unutar samog mirovnog pokreta imaju problema – osobito kod agresije,„mir" razlikovati od „kapitulacije". “U slučaju Ukrajine, situacija je složenija nego kod Iraka 2003. To je bila i posljednje razdoblje većih mirovnih prosvjeda u Njemačkoj, kada su se gotovo svi mogli složiti da je napad bio pogrešan”, rekao je Hegemann. “Sada smo upravo obilježili četvrtu godišnjicu napada na Buču i naravno da je teže mobilizirati ljude protiv jačanja Ukrajine.”

Stara tradicija, nova hitnost

Njemački Uskrsni mimohodi za mir nastali su početkom 1960‑ih, izravno nadahnuti britanskom Kampanjom za nuklearno razoružanje. Brzo su rasli tijekom ranog razdoblja Hladnog rata – od nekoliko tisuća sudionika početkom šezdesetih do golemih skupova sa stotinama tisuća ljudi 1968.

Sudionike su tradicionalno okupljale brojne organizacije, uključujući crkve, sindikate, lijeve političke stranke i pacifističke skupine poput Njemačkog mirovnog društva (DFG‑VK). Te su skupine, izvorno nadahnute odbijanjem vojne službe na temelju „prigovara savjesti", posljednjih godina sve češće pružale savjete i podršku mladima koji žele odbiti služenje vojnog roka.

No Hegemann je rekao da Uskrsni mimohodi posljednjih godina imaju problema privući sudionike. "Te tradicionalne organizacije više nemaju isti mobilizacijski potencijal, a neke su i promijenile svoje stavove o mirovnoj politici.”

Dodao je i da su se neki Nijemci u posljednje vrijeme manje skloni sudjelovati jer su pojedini krajnje desni akteri i kontroverzne političke osobe poput Sahre Wagenknecht, počeli prisvajati tu temu.

Ipak, Hegemann smatra da pacifizam i dalje zauzima važno mjesto u njemačkoj javnoj raspravi. “Imaju manje potpore u široj javnosti nego nekad, ali ostaju važna pozicija”, rekao je. "To je vrlo stara i duboko ukorijenjena tradicija koja, osobito u vremenu ponovne militarizacije, nastoji ponuditi alternative i potaknuti preispitivanje određenih ideja.”

Nijemci se više ne osjećaju sigurno

Posljednjih godina je dramatično opao opći osjećaj sigurnosti u Njemačkoj. Istraživački institut Allensbach objavio je u veljači izvješće u kojem stoji da se samo 55% Nijemaca osjeća sigurno – u odnosu na 60% u 2025. i više od 70% u 2019. Oko dvije trećine sada se boji da bi se zemlja mogla izravno uvući u rat.

Allensbachovo godišnje “Izvješće o sigurnosti” također pokazuje da sve manje Nijemaca vjeruje zaštitu u okviru NATO-a – ponajviše zbog nepovjerenja u SAD kao jamca mira u Europi. Samo 42% vjeruje da bi Savez uspješno odbio ruski napad, što je pad od 14 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. “Naravno, ljudi se osjećaju ugroženo zbog goleme globalne situacije”, rekao je Golla. “S obzirom na stanje u svijetu, očekujem ipak više ljudi nego lani.”

Ipak, nije želio zvučati previše optimistično uoči uskrsnog vikenda: “Znam da je vrijeme problem – ne očekuje se osobito dobro vrijeme”, rekao je. “Ipak, oprezno sam optimističan da će biti više ljudi nego prošle godine.”