Obnoviti ratnički duh - Trumpov „ministar rata“ Pete Hegseth

Po oštrim riječima američki ministar obrane Pete Hegseth poznat je već dugo. Tako je bilo i dok je radio kao novinar na konzervativnom američkom TV-kanalu Fox News, gdje je hvalio ozbiljnost i političke instinkte Donalda Trumpa. To posebno godi Trumpu i pristašama njegova MAGA-pokreta („Make America Great Again“ – „Učiniti Ameriku ponovno velikom“).

Međutim, danas je Hegseth na čelu najjače vojske na svijetu i – po Trumpovoj naredbi – sada se zove „ministar rata“. To privlači pozornost diljem svijeta, osobito kada koristi izraze koji se kreću na granici međunarodnog prava.

Na konferenciji za novinare o ratu protiv Irana početkom ožujka nazvao je pravila uporabe sile za američke vojnike „glupima“. Time je doveo u pitanje pravila koja u suštini štite civile i sprječavaju ratne zločine. Sredinom ožujka otišao je korak dalje i najavio „no quarter, no mercy for our enemies“ u Iranu, što se može prevesti kao: nema milosti, nema oprosta za naše neprijatelje.

Prevedeno na vojni žargon to znači da će se ubijati i oni koji su se predali, objašnjava stručnjakinja za međunarodno pravo Jacqueline Hellmann sa Sveučilišta Complutense u Madridu: „Ova izjava aludira na praksu koja je izričito zabranjena.“ Kao čista retorika to ne bi bilo kažnjivo, ali rečenica bi se mogla smatrati ratnim zločinom ako bi se kao naredba provela kroz vojne operacije.

Poigrava li se Hegseth međunarodnim pravom?

Nije prvi put da kritičari povezuju Hegsetha s ratnim zločinima. Tijekom jednog od kontroverznih napada američke vojske na navodne krijumčarske brodove iz Venezuele, preživjela su dva člana posade. Oni su potom ubijeni u drugom napadu. Mediji su u početku izvijestili da se to dogodilo jer je Hegseth naredio da nitko ne smije preživjeti. Ministar obrane to je opovrgnuo. Također, admiral Frank „Mitch“ Bradley, koji je izdavao zapovijedi, izjavio je da je odluku sam donio jer su preživjeli i dalje predstavljali prijetnju.

Ipak, postoje dodatni pokazatelji da Hegseth ima problem s poštivanjem Ženevskih konvencija i Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda. U podcastu bivšeg elitnog vojnika Shawna Ryana branio je trojicu bivših američkih vojnika koji su osuđeni za ratne zločine, a koje je Trump pomilovao 2019.

Pravila uporabe sile nazvao je „nemogućima“ te rekao da su „napisana za gubitnike“ i da su „našim momcima stavila lisice“. Kao primjer naveo je pravilo prema kojem američki vojnici smiju pucati na naoružane sumnjive neprijatelje tek kada ovi nišane na njih. U Iraku je svojim podređenima rekao: „Dečki, mi tako nećemo!“

Vojnik s bojišta kao ministar rata

Pete Hegseth, rođen 1980. godine, odrastao je u predgrađu Minneapolisa/Saint Paula u Minnesoti. Nakon srednje škole studirao je politiku na elitnom sveučilištu Princeton, gdje je kao urednik lista Princeton Tory postao predvodnik konzervativnog načina razmišljanja.

Nakon diplome 2003. prijavio se u vojsku. Tijekom službe bio je raspoređen u američkom zatvoru Guantánamo Bay na Kubi, u Iraku i Afganistanu, dobio je nekoliko priznanja i unaprijeđen je u čin bojnika. Godine 2014. prešao je u pričuvu Nacionalne garde.

U isto vrijeme započeo je rad na Fox Newsu kao komentator i voditelj, što ga je učinilo poznatim široj publici. Hegseth se sve više predstavljao kao iskusni ratnik s čvrstim, mišićavim tijelom i čeličnom voljom za borbu za konzervativne vrijednosti – među ostalim i kroz objave na društvenim mrežama s golim torzom te u knjigama poput Modern Warriors (Moderni ratnici) i American Crusade (Američki križarski pohod).

Optužbe za ekstremizam

Do 2024. Hegseth je ostao rezervist Nacionalne garde, ali je potom sam zatražio povlačenje, nakon što su ga kolege označile kao mogućeg ekstremista. Razlog su, kako je rekao u podcastu Shawn Ryan Show, bile objave na društvenim mrežama i tetovaže. Na prsima ima tzv. Jeruzalemski križ, prvi put zabilježen kao simbol križara, a na bicepsu natpis „Deus Vult“ („Bog to želi“). To je bio ratni poklič križara, a danas je popularan slogan u desnoekstremnim krugovima.

Osim identifikacije s križarima, i članstvo u Crkvi otkriva njegov religijski svjetonazor: Hegseth pripada Communion of Reformed Evangelical Churches (CREC) – pokretu čiji vođe u SAD-u žele uspostaviti kršćansku teokraciju.

Kontroverze oko stručne osposobljenosti

Kada je postalo poznato da Trump želi imenovati Hegsetha ministrom obrane Sjedinjenih Američkih Država, pojavili su se otpori čak i unutar Republikanske stranke. Mnogi su preferirali klasičnog političara s iskustvom u obrani. Trump se ipak nametnuo i objasnio svoj izbor riječima: „Pete je strog, pametan i uvjereni sljedbenik ‘America First’.“

Čini se da je Hegsethova lojalnost bila važnija od stvarne kvalificiranosti za ovu funkciju – jer političkog iskustva imao je vrlo malo. Godine 2012. pridružio se Republikanskoj stranci kako bi se kandidirao za američki Senat u Minnesoti, ali je kandidaturu brzo povukao. Daljnje političke kontakte ostvario je kao predsjednik organizacije Concerned Veterans of America. Kada ga je Trump 2016. razmatrao za ministra za pitanja veterana, nekoliko veteranskih organizacija prosvjedovalo je protiv toga.

Unatoč tome, Trump ga je 2025. imenovao ministrom obrane. Tijekom potvrde u Senatu morao je odgovarati na brojna kritička pitanja. Republikanka Joni Ernst, i sama veteranka iračkog rata, detaljno ga je ispitivala o njegovu stavu prema ulozi žena u vojsci. Hegseth je ranije bio protiv borbenih zadaća za žene i protiv raznolikosti u vojsci. Pred Senatom je neke stavove ublažio, ali je naglasio da je vojna učinkovitost važnija od politike ravnopravnosti.

Pojavila su se i pitanja njegove osobne prikladnosti: jedna žena povukla je tvrdnju da ju je Hegseth 2017. silovao nakon izvansudskog dogovora. Kao ministar tvrdio je da je spolni odnos bio sporazuman, ali je događaj opisao kao ozbiljan prekršaj prema tadašnjoj supruzi. Također je odbacio optužbe iz različitih izvora da ima problem s alkoholom.

„Obnoviti ratnički duh“

Ključno glasanje u Senatu završilo je neodlučeno – čak su trojica republikanaca glasala protiv. Ipak, Hegseth je postao ministar jer ga je potpredsjednik JD Vance, s odlučujućim glasom, podržao.

Od tada Hegseth nastavlja provoditi planove da ukloni raznolikost kao kriterij u američkim oružanim snagama. Neki promatrači povezuju otpuštanja i degradacije dugogodišnjih generala s tom namjerom.

U ožujku 2025. našao se pod pritiskom zbog curenja tajnih informacija koje je navodno nenamjerno dijelio u chatovima s novinarima i neovlaštenim osobama.

Ministar obrane ponovno je privukao pozornost u rujnu 2025., kada je stotine američkih generala – među njima i neke na aktivnim misijama diljem svijeta – pozvao na sastanak u mornaričku bazu Quantico (Virginia) kako bi ih, zajedno s Donaldom Trumpom, uvjerio u svoj smjer. Prema Hegsethovim riječima, cilj je bio prije svega „obnoviti ratnički duh“.