Porast antisemitskog nasilja nad Židovima izvan Izraela

Prema podacima koje je prikupilo Sveučilište u Tel Avivu, broj ljudi ubijenih u antisemitskom nasilju u zapadnim zemljama dostigao je rekordnu razinu 2025. godine.

Novo izvješće, objavljeno uoči izraelskog Dana sjećanja na holokaust 14. travnja, pokazuje da je prošle godine 20 Židova ubijeno u četiri različita smrtonosna napada, što je najveći broj za više od 30 godina.

Incidenti koji uključuju druge oblike fizičkog ozljeđivanja, činovi vandalizma protiv židovskih institucija i govor mržnje na internetu porasli su u svim zapadnim zemljama obuhvaćenim istraživanjem u usporedbi s 2022. – godinom koja je prethodila napadima Hamasa 7. listopada 2023. i ratu Izraela u Pojasu Gaze, Libanonu, kao i njegovom kasnijem napadu na Iran skupa sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Napad na plaži Bondi u Australiji

Sveučilište u Tel Avivu objavljuje svoje izvješće o antisemitskom nasilju od 2001. godine, oslanjajući se na podatke koje dostavljaju agencije za provođenje zakona, židovske zajednice diljem svijeta, nevladine organizacije i druge skupine. Izvješće za 2026. godinu također sadrži studiju o antisemitizmu u sektoru zdravstvene zaštite, kao i analizu meta-podataka dokumentiranih počinitelja.

Najznačajniji antisemitski napad 2025. godine bila je pucnjava na proslavi Hanuke židovske zajednice na plaži Bondi u Australiji, u blizini Sydneya, 14. prosinca, gdje je ubijeno 15 ljudi, a na desetine drugih je ozlijeđeno.

Ukupan broj antisemitskih incidenata u Australiji blago je porastao prošle godine, s 1727 u 2024. na 1750 u 2025. godini. Obje godine predstavljaju nagli porast u odnosu na slične podatke iz 2022. godine, kad su zabilježena 472 slučaja. Sličan trend rasta antisemitskih slučajeva zabilježen je u Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu i Belgiji.

Antisemitizam u SAD-u „zabrinjavajući“

U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje živi oko šest milijuna Židova, što je, dakle, najveća židovska zajednica na svijetu izvan Izraela, izvješće je kao fenomen koji najviše zabrinjava istaknuo „normalizaciju antisemitske retorike u američkom političkom diskursu“. Posebno je izdvojio predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i njegove veze s "uvjerenim, gnusnim antisemitima unutar njegovog tabora".

„Vezivanje sudbine Izraela isključivo i slavodobitno za ličnost [Trumpa], a još i hvaljenje utjecajem koji izraelski političari ili filantropi imaju na njega, neodgovorna je ludost egzistencijalnih razmjera", navodi se u izvješću. Time se aludira na javne komentare izraelskog premijera Benjamina Netanjahua o onome što je nazvao „posebnom vezom" s Trumpom.

Prema izvješću, američki lider predstavlja „opasnost za budućnost [Sjedinjenih Američkih Država] i liberalnu demokraciju u cjelini", zbog onoga što je opisano kao Trumpova „zapaljiva, ponižavajuća politička retorika“, kao i zbog njegovog nepriznavanja „zla koje predstavlja fašistička Rusija“ te njegovog „prezira prema vladavini prava".

Izvješće također spominje opadanje podrške Izraelu među stanovnicima Sjedinjenih Američkih Država, kako u republikanskim tako i u demokratskim krugovima, kao razlog za zabrinutost lokalnih Židova.

Smanjenje državnog financiranja obrazovanja u Njemačkoj kao prijetnja

Iako izvješće navodi da je broj incidenata koji su se dogodili u Njemačkoj opao – 5729 prošle godine u usporedbi s 6560 u 2024. – broj slučajeva koji uključuju fizičko nasilje ostao je sličan. U 2025. godini zabilježena su 144 takva slučaja, dok je 2024. zabilježeno 148 napada. Podaci su preuzeti od njemačke Savezne kriminalističke policije (BKA).

Policija u Njemačkoj je nedavno priopćila parlamentu da su mnogi antisemitski zločini izravno povezani s eskalacijom koja je uslijedila nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. godine i naknadnog rata Izraela u Pojasu Gaze, izvijestio je berlinski dnevnik Tagesspiegel.

Dok su mnogi prijavljeni zločini uključivali napade na sinagoge i druge židovske institucije, pitanje kriminalizacije određenih termina i simbola povezanih s pro-palestinskim pokretom izazvalo je  rasprave u Njemačkoj.

Jedan takav primjer je slogan „od rijeke do mora, Palestina će biti slobodna“. Poslije napada Hamasa 7. listopada 2023. godine, Njemačka je pravno klasificirala korištenje tog izraza kao kaznen djelo, što je izazvalo kritike aktivista i organizacija za ljudska prava diljem svijeta.

Drugi motivi za antisemitsko nasilje uključuju islamizam i desničarski ekstremizam.

Iako se borba protiv antisemitizma često spominje kao jedan od ciljeva njemačke vlade, trenutna koalicija, predvođena kancelarom Friedrichom Merzom iz Kršćansko-demokratske unije (CDU), provela je niz proračunskih rezova u obrazovnim programima, što je pogodilo i mnoge nevladine organizacije koje se bave prevencijom antisemitizma.

Izraelski ured za antisemitizam na meti kritike

Jedno od pitanja spomenutih u izvješću jeste način na koji se tom temom bavi krajnje desničarska izraelska vlada, kao i lokalni izraelski mediji. Prema autorima izvješća, izraelski političari i mediji „kontinuirano su proširivali“ značenje pojma antisemitizma, „ponekad na apsurdne ili brzoplete načine“, čime ga „lišavaju analitičkog značenja“.

„Oznaka antisemitizma je teška i trebalo bi je primjenjivati samo nakon pažljivog razmatranja i na osnovu čvrstih kriterija", navodi se u izvješću, uz posebno kritiziranje izraelskog Ministarstva za poslove dijaspore i borbu protiv antisemitizma kojim rukovodi desničarski političar Amichai Chikli.

Chiklijevo ministarstvo „nije ni na koji smislen način doprinijelo“ borbi protiv antisemitizma, dok je u nekim slučajevima predstavljalo „sramotu“, navodi se u izvješću. Preporučuje se potpuno ukidanje tog ministarstva nakon izraelskih parlamentarnih izbora planiranih za listopad ove godine – potez koji izvješće označava kao „imperativ“.

To ministarstvo je često kritizirala židovska zajednica u Europi zbog Chiklijevih veza sa krajnje desničarskim europskim političarima. U ožujku 2025. godine je nekoliko uglednih sudionika odustalo od konferencije protiv antisemitizma koju je organiziralo Chiklijevo ministarstvo zbog sudjelovanja krajnje desničarskih političara iz Mađarske, Španjolske, Švedske i drugih zemalja.

Među onima koji su otkazali svoje sudjelovanje bio je svjetski poznati židovski filozof Bernard-Henri Lévy, zatim njemački vladin povjerenik za borbu protiv antisemitizma Felix Klein i Volker Beck, predsjednik najznačajnije pro-izraelske lobističke skupine u Njemačkoj.

Nekoliko važnih židovskih institucija također se suzdržalo od prisutnosti na konferenciji, a među kojima su najznačajnije Svjetski židovski kongres i Američki židovski komitet.