Rekordan broj letova usprkos rastu cijena

Inflacija, rast cijena avio-karata i klimatske promjene – svi ti razlozi ipak nisu odvratili ljude od letenja. Po podacima kompanije Flightradar24, koja nadzire promet na nebu, odnosno kretanje zrakoplova, 6. srpnja ove godine je registrirano toliko komercijalnih letova kao nikada otkako se (od 2006.) ona vodi evidenciju o broju letova.

Na taj dan je naime na nebu bilo ukupno 134.386 aviona, priopćio je Flightradar24. U tu brojku nisu uračunati privatni avioni, odnosno teretni, već samo komercijalni putnički.

Potpuni oporavak avio-branše

I Eurocontrol, koji nadzire zračni prostor u Europi, za prošli tjedan kaže da je zabilježio rekord. U petak je na nebu iznad Europe registrirano oko 35 tisuća komercijalnih letova, to je najviše od lipnja 2019., dakle iz vremena prije početka pandemije koronavirusa. Tada je u jednom danu bilo zabilježeno oko 37.000 aviona, što je još uvijek rekord za područje Europe. 

Nakon korona-restrikcija, avio-branša se danas nalazi pred potpunim oporavkom. Globalno gledajući, volumen aktualnog zračnog prometa dosegao je 96,1% razine iz svibnja 2019., priopćila je IATA (International Air Transport Association).

Efekt inflacije?

Porast troškova putovanja avionom očito nije prestrašio putnike, barem ne za sada: sudeći po navodima iz analize portala Check24, njemački turisti su u ožujku ove godine u prosjeku morali platiti 21% više za letove unutar Europe – u odnosu na prošlu godinu. I usprkos tome je potražnja za avio-kartama znatno porasla.

"Nakon korone postoji velika potreba da se nadoknadi propušteno", objašnjava stručnjak za turizam Torsten Kirstges sa Sveučilišta Jade u Wilhelmshavenu. "Oni koji su si ranije mogli priuštiti putovanje, to si mogu priuštiti u većini slučajeva i onda kada cijene porastu za deset ili dvadeset posto. Mnogi su tijekom korone uspjeli nešto uštedjeti, iako su se financijske rezerve kod mnogi istopile zbog inflacije."

A zaštita klime?

Na rast potražnje očito ne utječu ni brige oko posljedica klimatskih promjena. Kirstges kaže da je pitanje održivosti ili svojevrsnog „srama" zbog korištenja avio-prometa prisutna, ali da to nema većeg utjecaja na praktično ponašanje. Samo rijetki odustaju od putovanja zbog razloga povezanih s održivošću, dodaje ovaj stručnjak.

Na konto avio-prometa odlazi oko tri posto globalne emisije ugljičnog dioksida. Ono što se ipak uočava je porast očekivanja mušterija od ponuđača putovanja. „Očekuje se da branša čini nešto za održivost, ali mušterije i nisu baš spremne odustati od komfora u tom kontekstu", kaže Kirstges.

Sredozemne destinacije

Najomiljeniji avio-ciljevi u sektoru „paušalnog turizma" su, sudeći po navodima njemačkog stručnjaka, uglavnom destinacije na Mediteranu, uključujući i zemlje sjeverne Afrike. Standardni ciljevi poput Španjolske, Grčke i Turske i dalje su jako popularne, kaže Kirstges. Osim toga raste potražnja za putovanjima u smjeru Sjeverne Amerike, Azije i Afrike, dodaje on.

Što se tiče korisnika usluga njemačke Lufthanse, najomiljenije destinacije su trenutno ciljevi na Sredozemnom moru, a osim toga "hladnovodne destinacije na sjeveru Europe”, priopćeno je iz te kompanije na upit tagesschau.de. Njemački avio-prijevoznik "iz razloga tržišne utakmice” nije htio precizirati o kojim se ciljevima radi.

Low-cost prijevoznik Ryanair kao najpopularnije destinacije svojih mušterija navodi Španjolsku, Grčku i Portugal. "Ryanair trenutno apsolvira najopsežniji ljetni plan letenja ikada, to je 30 posto više nego prije korone, a više od 3200 dnevnih letova za više od 230 ciljeva”, izjavila je jedna glasnogovornica kompanije za tagesschau.de.

Rast i u budućnosti

Prognoza turističkog istraživača Kirstgesa: broj putovanja avionom će dodatno (po)rasti i u budućnosti. „Nijemci će i ubuduće puno putovati, ali i druge nacije. Kinezi sve više putuju, a usluge zračnih prijevoznika sve više koriste i ljudi iz Sjeverne i Južne Amerike.”

To bi se, po njegovom mišljenju, moglo promijeniti ako cijene letova snažno porastu, I to političkom odlukom, s ciljem zaštite klime, nakon čega bi uslijedio pad potražnje: "¸Gledajući iz ugla zaštite klime može se samo nadati da će se pojaviti tehnologije zahvaljujući kojima će sve to biti nešto održivije, ili da to riješe cijene”, smatra Kirstges. Ipak, napominje da se u vidu mora imati i socijalnu komponentu.

Kako je u Njemačkoj?

Volumen zračnog prometa u Njemačkoj doduše raste nešto slabijim tempom nego u drugim europskim zemljama. Po prognozama Saveznog udruženja njemačke avio-ekonomije (BDL) za drugo polugodište, razina popunjenosti (odnosno broj prodanih sjedala) će dosegnuti samo 85% razine iz 2019. Radi usporedbe: istovremeno će se u ostatku Europe promet u potpunosti oporaviti. Kao najvažnije razloge za pad potražnje na relacijama unutar Njemačke BDL navodi činjenicu da su se s njemačkog tržišta povukli neki veliki ponuđači direktnih letova.

Ryanair je, kao najveća europska zrakoplovna kompanija u segmetu direktnih letova, baš ovih dana objavio kako svoj budući rast planira prije svega na tržištima izvan Njemačke. Zbog visokih troškova i raznih dažbina za avio-promet u Njemačkoj, ta kompanija svoje zrakoplove radije „parkira u Italiji, Španjolskoj ili u drugim zemljama, u kojima imamo niže dodatne troškove", izjavila je za agenciju dpa Annika Ledeboer, predstavnica Ryanaira ze zemlje njemačkog govornog područja. Nove članove posade Ryanair trenutno traži u Francuskoj ili Švedskoj, dodala je. Njemačka kao baza gubi na značaju, nekoć je ta kompanija na području Savezne Republike imala 52 letjelice, a trenutno je u Njemačkoj na sedam lokacija stacionirano samo 29 aviona tipa Boeing. Ryanair nudi letove iz 14 njemačkih zračnih luka.

Emal Atif, HR

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu