1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video
U žarištu
Rat u Ukrajini
ZdravljeGlobalno

Potres, poplava, rat – a onda zaraze

Katrin Ewert
15. rujna 2023

Biblijski bi to bili drugi i treći jahač apokalipse – poslije ratova i prirodnih katastrofa često dolaze zarazne bolesti. Stručnjaci kažu da je u pogođenim područjima najvažnija čista voda i održavanje higijene.

https://p.dw.com/p/4WJi6
Dva muškarca pri objedu na ruševinama zgrade
Ljudi se snalaze nakon potresa u Maroku kako znaju i umijuFoto: FADEL SENNA/AFP

Nevolje rijetko dolaze same. Plodno tlo za zarazne bolesti obično nastaje poslije razornih potresa, poput nedavnog u Maroku ili jakih poplava kao sada u Libiji.

I nisu u pitanju samo prirodne katastrofe, već i ratovi i izbjeglištvo – i oni mogu voditi epidemijama.

Nakon poplava u Pakistanu prošle godine raširile su se bolesti „starog doba“, tifus i kolera. Žarišta kolere zabilježena su u ratnim područjima Libanona, Sirije i Ukrajine.

Zašto se bolesti javljaju?

Neredovita opskrba čistom vodom često vodi koleri i tifusu. Hepatitisu pogoduju loši higijenski uvjeti.

Korona, gripa i druge respiratorne virusne bolesti pojačano se šire zbog evakuacije ljudi, koji su potom često u kolektivnim smještajima. Mnogi su improvizirani – sportske hale, šatori, kontejneri…

Dijete oboljelo od kolere leži, medicinska djelatnica mu daje injekciju
Među sirijskim izbjeglicama u Libanonu izbila je koleraFoto: Marwan Naamani/picture alliance/dpa

Malariju i Denga groznicu – poznatu kao „kostolomna groznica" – prenose komarci, a njihovom množenju pogoduju poplave.

Prognoze skoro nemoguće

Liječnici kažu da je teško prognozirati kada će prirodnu ili ratnu katastrofu slijediti zarazne bolesti.  „Jako to ovisi o uvjetima", kaže Parnian Parvanta, liječnica koja je zamjenica šefa „Liječnika bez granica" u Njemačkoj.

„Recimo na sjeveroistoku Sirije su medicinska njega i higijenski uvjeti bili loši i prije potresa. Tim teže su ljudi bili pogođeni potresom“, kaže Parvanta o smrtonosnom potresu koji je početkom godine pogodio Tursku i Siriju.

Pitanje je, kažu stručnjaci, koliko uopće infrastrukture opstane u regiji. I prije svega, koliko brzo stigne pomoć.

Voda je ključna

Kako kaže Parvanta, najvažnije je pribaviti čistu pitku vodu. „To je ključno“, navodi ona.

Muškarac uzima vodu na jezeru
Poslije poplave su zagađeni i bunari, a pogotovo jezera i rijekeFoto: Sitoi Lutxeque/DW

Stručnjaci još nabrajaju pristup sanitarnim čvorovima, sigurno provođenje otpadnih voda, opskrbu sapunom, sredstvima za dezinfekciju, lijekovima. Bitno je i uspostavljanje mobilnih bolnica na licu mjesta.

Nisu samo zarazne bolesti

Krize ne vode samo epidemijama, već i pogoršanju stanja pacijenata s uobičajenim bolestima, poput dijabetesa ili plućnih oboljenja. Njima je često otežan pristup medicinskoj njezi.

U ratnom ili kriznom stanju uglavnom se prekidaju masovni programi cijepljenja, recimo protiv ospica ili dječje paralize. „Na mjestima gdje je mnogo izbjeglica postoji povećan rizik od širenja ospica", upozorava Parvanta.

Kako dodaju stručnjaci, brza pomoć na licu mjesta je važna, ali je jednako važno da se što prije obnovi kritična infrastruktura poput bolnica i liječničkih ordinacija.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu