Pokladno slavlje nekada i danas | Kultura | DW | 04.02.2008
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Pokladno slavlje nekada i danas

Karneval, poklade, maškare, fašnik – svi ti pojmovi znače isto: višednevno veselje, slavlje, gozbu i ples. No, kako se na europskim prostorima razvijao taj običaj koji se upražnjava i u drugim dijelovima svijeta?

default

Korijeni karneval stari su stotine godina

O podrijetlu karnevala svake se godine iznova raspravlja. Sežu li njegovi korijeni sve do primitivnih rituala plodnosti, do običaja istjerivanja demona ili pak do raspojasanih slavlja starih Rimljana? Bilo kako bilo, smisao poklada može se objasniti i uz pomoć kršćanskog učenja, mada su kasnije karnevalski običaji dobili i lokalna obilježja.

Momentaufnahmen, Deutschland entdecken, Karneval, Köln

Jednom u godini biti netko drugi

Prvi dokument o pokladama na njemačkom govornom području potječe iz 13. stoljeća. Već tada se uoči početka posta naveliko gostilo ogromnim količinama mesa, sira, maslaca, masti i jaja. To je, naravno, istovremeno bio i način da se prije velikog posta potroše namirnice koje su bile namijenjene za zimske zalihe. Pri tome se sve češće uživalo javno, pogotovo u gradovima, a gozbe su bile popraćene prigodnim programom.

Crkva ukinula zabavu

Glazba, ples, turniri i utrke, alegorijeski prikazi personifikacije poklada i posta. Do kraja 14. stoljeća poklade su bile radosne svečanosti na kojima se svatko mogao dobro zabaviti. To se promijenilo u 15. stoljeću, kada je crkva osudila pokladno veselje kao bezbožničko, jer ono nije imalo samo kršćanske korijene nego su se njime slavili i poganski bogovi.

Bildgalerie Karneval 2005 - 10

Ni Crkva ne ostaje pošteđena

Tako je srednjovjekovno karnevalsko ludovanje postalo pojam zla. Crkvena osuda i dan danas se ogleda u maskama. U povorkama redovito idu vragovi, vještice, demoni i pogani, a tu su uvijek i raznorazne životinje kao pojam ljudskih osobina: medvjed i svinja za pohlepu, pijevac i jarac za pohotu, magarac za tromost, a zmija za zavist.

Običaji ovisni o regijama

15. i 16. stoljeće bili su zlatno doba karnevala, a tada se počelo i s parodiranjem suvremenih događaja i svakodnevice. U kasnom srednjem vijeku, usporedo sa slabljenjem moralnih načela, u središtu pokladnih svečanosti našala se uloga lude koja dovodi u pitanje sva postojeća pravila i zabavlja se na račun onih na vlasti.

Karneval Köln bützen Polizisten Rosenmontagszug

Skoro sva pravila izvan snage

To veselo karnevalsko ludovanje privremeno je prekinula kršćanska reformacija, da bi se staro raspoloženje ponovo povratilo za vrijeme romantizma u 19. stoljeću. Ovisno o regiji postoje različiti običaji: od razbijanja stakla i spaljivanja slamnatih lutaka preko koturanja gorućeg kotača nizbrdo pa sve do vjerovanja da se na poklade ne smije vjenčati jer tada vlada vrag ili da će bolovi u leđima nestati ako se rano ujutro na poklade okupaš.

Pustiti veselju na volju

U nekim njemačkim gradovima i u Italiji karnevalsko doba obilježavala je operna sezona. U Italiji je karneval počinjao već 26. prosinca i trajao sve do pepelnice, a svake je godine za karneval čak skladana po jedna nova opera.

Deutschland Köln Karneval Rote Funken

Model Heidi Klum u povorci u Kölnu

Nakon Drugog svjetskog rata poklade su u Njemačkoj doživjele ponovni rast popularnosti i od tada pa sve do danas u najvećim karnevalskim središtima poput Kölna, Düsseldorfa i Achena svake se godine danima raspojasano slavi. Kao i prije nekoliko stoljeća, i danas taj jedan jedini put u godini ljudi žele zaboraviti na svakodnevicu, sakriti se iza maske i pustiti veselju na volju. Možda ovaj današnji karneval ipak nije toliko drugačiji od onih drevnih poganskih slavlja i rituala plodnosti?

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic

  • Datum 04.02.2008
  • Autor Dieter David Scholz
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/D284
  • Datum 04.02.2008
  • Autor Dieter David Scholz
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/D284