1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tko puni karnevalske blagajne?

Priya Palsule-Desai (dd)4. veljače 2008

Pivo za vesele karnevaliste, slatkiši za najmlađe maškare koje skakuću oko karnevalskih povorki i kostimi za sve koji barem nekoliko dana mogu promijeniti svoj identitet – u Porajnju se žestoko slavi i velikodušno troši.

https://p.dw.com/p/D26B
Jedan maskirani karnevalist u Kölnu
Karnevalisti su spremni za kostime potrošiti puno novcaFoto: AP

Tko se proteklih dana obreo u kelnskim trgovinama specijaliziranima za karnevalske artikle, osjećao se kao nekada u vremenima dobre, stare zimske rasprodaje. Karnevalisti se se naguravali i probijali kroz pliš, šljokice i perike u potrazi za prikladnim kostimom. U tjednu prije karnevala takve trgovinu u Kölnu pohodi 15.000 ljudi - dnevno. Kostim se može dobiti već za šest eura, ali većina karnevalista potroši puno više za svoju masku - između 30 i 50 eura.

Karnevalisti široke ruke

Masa maškara u očekivanja slatkiša iz karnevalske povorke
"Kamelle! Kamelle!"Foto: AP

Industrija igračaka, zahvaljujući njima, ostvari promet od oko 300 milijuna eura godišnje - s tendencijom porasta prometa. "Karnevalist je mušterija koja se vodi emocijama", objašnjava poslovođa jedne od kelnskih karnevalskih trgovina. "Ljudi iz Kölna su spremni dati sve za karneval jer je to ovdje kao neka religija", kaže Frank Schröder. No, ne troši se samo na kostime. Tu su i slatkiši. 150 tona pralina, bombona i čokolade - takozvane "Kamelle" - iz povorki se na pokladni ponedjeljak baca u masu. U susjednom Düsseldorfu 60 tona.

Raj za sezonce

Torben Erbrath, glasnogovornik Njemačke industrije slatkiša ukazuje na činjenicu da ta grana industrije živi od sezonskih poslova. Na prvom mjestu su, naravno, Uskrs i Božić, ali ima i firmi koje su se specijalizirale baš za artikle koji se bacaju za vrijeme karnevala. Za čitavo gospodarstvo, karneval nije baš važan faktor, ali jest za pojedina poduzeća, kaže on. Od karnevala živi i veliki broj sezonskih poslova u gastronomiji i hotelskoj branši. Od studenog od veljače u gastronomiji se zapošljava oko 12.000 sezonaca, prije svega u centru Düsseldorfa i Kölna.

Blagoslov za Köln

No, istovremeno, na rubovima grada i u predgrađima, gostiju je manje, pa tako promet ostaje manje-više isti. Jedina iznimka je Köln, tvrdi glasnogovornik Udruge gastronoma DEHOGA, Thorsten Helwig. "U Köln ljudi dolazi i izvana, iz inozemstva", objašnjava on. I to najviše Belgijanaca, Francuza i Nizozemaca. U čitavoj sezoni Köln, prema vlastitim navodima, zabilježi promet od 330 milijuna eura - od toga se osam tisuća slije u gradsku blagajnu. Direktor turističke zajednice grada Kölna je s time jako zadovoljan. "Karneval je blagoslov za grad jer je u pravom smislu riječi peto godišnje doba - dodatna zarada koje, bez njega, ne bi bilo."