Počeo je prvi cyberski rat | Panorama | DW | 06.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Počeo je prvi cyberski rat

Washington Post je objavio priču o napadu američkih cyber jedinica na rusku "armiju trolova". Ovaj put je SAD bila prva koja je zadala udarac, piše u komentaru za DW Konstantin Eggert.

U izvještaju objavljenom u listu Washington Post navodi se da je nedavno osnovana cyber jedinica američke vojske kompletno blokirala pristup internetu „Agenciji za istraživanje interneta" u Sankt Petersburgu za vrijeme međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama 6. studenog 2018. godine. Ta agencija je inače poznata i kao „Armija trolova Kremlja" i prema navodima lista Washington Post bila je angažirana u američkim predsjedničkim izborima 2016. godine. Navodno je ta agencija financirana od strane Jevgenija Prigošina, biznismena i milijardera koji je blizak s predsjednikom Putinom, a za kojeg se govori i da je glavni finansijer ruskih plaćenika u istočnoj Ukrajini, Siriji i Africi.

Stručnjacima američke vojske je pošlo je za rukom da na taj dan hakuju osobne mail accounte zaposlenih u cyber jedinicama ruske tajne službe, kao i puteve prijenosa poruka. Američka vojska je iza sebe ostavila jasne poruke koje, u očima Rusa, ne bi trebalo ostaviti sumnju da je svako od njih poznat i promatran.

von Eggert Konstantin Kommentarbild App

Konstantin Eggert je ruski novinar iz Moskve

Asimetrični rat

Putinu je dosada uvijek uspjevalo biti korak ispred Zapada – bilo to 2008. u Gruziji, 2014. u Ukrajini, 2015. u Siriji ili 2016. u Sjednjenim Američkim Državama. Ako je vjerovati izvještaju iz Washington Posta, Bijela kuća Donalda Trumpa je odlučila da će ovaj put prva zadati udarac. To bi moglo natjeralo Putina da se dobro zamisli.

Ali ideja taktičkog povlačenja Putinu baš nije bliska, jer on smatra da tako pokazuje slabost. On sve shvaća osobno. Pažnja koju bi jedan takav napad iz Washingtona mogao izazvati za njega bi bila ponižavajuća. To ipak ne znači da će on narediti svojim cyber trupama da napadnu SAD. Ruski vladar preferira takozvano asimetrično ratovanje: On nikada ne udara odmah i nikada istim oružjem. Iako je Trump pretekao svog ruskog kolegu u takmičenju za svjetskog prvaka nepredvidivosti, Putin i dalje sebe vidi kao gospodara geopolitičkih iznenađenja.

Putinovi ciljevi

Naredni Putinov cilj bi mogli biti predsjednički izbori u Ukrajini koji će se održati 31. ožujka. U zemlji koja je već djelomice okupirana ili aneksirana od strane Rusije, biti će mnogo lakše izazvati kaos nego u SAD-u. Putinu takođe pomaže to što je sigurnost interneta u Ukrajini daleko niža nego u Rusiji. Očekuje se da će Fake News biti usmjerene na bankarski sektor i jedinice lokalne samouprave.

Drugi cilj Putinove liste bi mogli biti nastupajući Europski izbori u svibnju. Iako se pretpostavlja da bi euroskeptične desničarske političke stranke mogle izgubiti dio svoje podrške, Putin će ih i dalje podržavati – baš kao i mnoge nepoznate, ali pouzdane ljevičarske stranke. Putinov cilj je Europski parlament koji bi doprinijeo da se već postojeći jazovi unutar EU još više prodube.

A onda je tu još i Velika Britanija. Na Putinovoj agendi sigurno je i podrška Laburistima Jeremyja Corbyna. Corbynovi kritički stavovi prema NATO-u, kao i spremnost da posluša argumente iz Moskve, čini ga ruskim favoritom za nasljednika Therese May – neovisno o ishodu Brexita.

Putin bi mogao testirati i stabilnost infrastrukture NATO saveza na istočnom rubu u baltičkim državama. Iz nekog razloga Moskva smatra da je tamo slaba točka NATO-a. Putinu bi zato tamo bilo najlakše pokazati svoju snagu.

Novac, ubojstvo i rat budućnost

Posljednji cilj će biti Sjedinjene Američke Države. Kongres će veoma brzo odlučiti o novim sankcijama protiv Rusije. Na listi mjera su i dvije koje bi se trebalo direktno ticati samog Putina. Prvo, Kongres želi da sva američka ministarstva javno objave sve poznate informacije o Putinovom zdravlju.

Russland Karikatur zum Thema Russische Hacker in den USA

Od predsjedničkih izbora u SAD 2016. su ruski hackeri tema u američkim medijima

Osim toga, Kongres želi pokrenuti istragu o ubojstvu kritičara Kremlja, Borisa Nemcova. Nemcov je ubijen u veljači 2015. u neposrednoj blizini sjedišta ruske vlade. Navodni počinioci su uhvaćeni i osuđeni, ali tko zaista stoji iza ubojstva do danas je nepoznato. Policija i pravosuđe pod kontrolom Kremlja blokirali su dalje istrage.

Šansa da FBI i CIA otkriju istinu je mala, ali samo spominjanje čina je ekvivalent optužbi Putina za ovo ubistvo. U oba slučaja, Putin neće reagirati na optužbe.

Moguća meta također mogu biti američki predsjednički izbori. Može se pretpostaviti da će i Rusija biti uključena u izbore naredne godine. Prvi cyber rat u svijetu je tek počeo.