Pada euro ali pada i dinar

Psihološka granica od 100 dinara za jedan euro je pređena, i sada se analiziraju potencijalni uzroci i razmjeri moguće štete. No, kako smatra Ana Jolović iz Centra za slobodno tržište, i kod sadašnjeg tečaja se postavlja pitanje da li je dinar u prethodnom razdoblju bio podcijenjen ili precijenjen,. Stručna javnost već duže polemizira oko realnog tečaja dinara, posebice oko pitanja koliko ga je Narodna banka dosad branila. „Ovo što mi sada vidimo ne mora nužno značiti samo ono što i sami građani primećuju, a to je da će im plaća naglo pasti i slično, već i činjenica da možda u stvari radimo korekciju eura u odnosu na dinar“, primjećuje Jolović.

Pad životnog standarda

Rast eura se ocjenjuje kao najlošija vijest za sve one koji otplaćuju kredite u eurima, prije svega kada je reč o stambenim kreditima, ili plaćanju najamnine za stan. To je, na žalost, nešto što su građani znali kada su uzimali kredite bez fiksne kamate, koji nisu u dinarima, kaže Ana Jolović. Velike oscilacije tečaja eura u svakom slučaju ostavljaju posljedice kako na gospodarstvo tako i na građane. „Posljedice su višestruke. U nekom prvom intervalu, našem gospodarstvu će biti nešto lakše kod izvoza. No s druge strane, građanima će se ozbiljno smanjiti mogućnost zaduživanja ali i razina životnog standarda, s obzirom da će im i primanja biti sve niža“, smatra Jolović.

Ni za izvonike povoljno

Skok eura uglavnom se ocjenjuje kao povoljna vijest za izvoznike. Međutim, poduzetnici upozoravaju da su oni istodobno i uvoznici. Nestabilan tečaj dinara, dakle, nije dobar za uvoz i za sistem odloženog plaćanja, kako na stranom tako i na domaćem tržištu. Mihajlo Stojančević, vlasnik beogradske tvrtke "Eltec export import", kaže stoga za DW da je stabilniji dinar važan, jer omogućava i stabilnije planiranje: „Svaka oscilacija tečaja koja prelazi granicu od jedan, dva ili tri posto se osjeti. Toliko dugo dok se razlike kreću u ovom niskim vrijednostima to se može to se tolerirati. Međutim, ukoliko to bude počelo biti izraženije, tada ćemo svakako biti rezerviraniji. Znači, bit ćemo suzdržani u poslovima, nećemo smejti ulaziti u investicije, jer ne znate što možete očekivati od tečaja. Tako da samim tim dolazite u situaciju da ne možete pojačavati gospodarske aktivnosti ali ni dalje investicije“.

Obične građane zbunjuje i činjenica da euro raste u odnosu na dinar u trenutku kada pada u odnosu na ostale svjetske valute. Ana Jolović objašnjava da su oscilacije eura u svijetu znak nesigurnosti te valute nakon grčke krize. Srbija s druge strane ima svoje probleme, koji utiču na stabilnost dinara: javni dug, specifičnu monetarnu politiku, i gomilu ekonomskih poteškoća koje se godinama ne rješavaju, zaključuje Jolović.

Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: N. Kreizer