Dramatičan pad vrijednosti srbijanskog dinara

Za razliku od većine zemalja u regiji Srbija ima takozvani fluktuirajući ili fleksibilni devizni tečaj koji ovisi od ponude i potražnje. Profesor Jurij Bajec za Deutsche Welle objašnjava da stabilan dinar podrazumijeva i stabilnu privredu. „Srbija bar kada je riječ o sposobnosti da izvozi pokazuje slabije rezultate od zemalja u regiji i po toj osnovi ne može pribavljati devize. Priljev deviza od privatizacija koji je bio obilan prethodnih godina je pao, jer je prodaja poduzeća pri kraju”, kaže Bajec.

Institut za tržišna ispitivanja (IZIT) je procijenio da je realna vrijednost dinara u ovom trenutku oko 150 dinara za euro. Suradnik IZIT-a Saša Djogović kaže da stabilan dinar podrazumijeva i stabilnu privredu. “Kako Srbija nema stabilnu privredu ne možete imati ni stabilan kurs, tako da imamo virtualnu stabilnosti. U predkriznom periodu smo tu stabilnost hranili lukrativnim vrijednosnim papirima i priljevom od privatizacije i zaduživanjima, imali smo osjetan priljev deviza i to je pothranjivalo jačanje domaće valute”, objašnjava Djogović.

Obrana tečaja nema smisla

Profesor Bajec procjenjuje da će srbijanski dinar u narednom razdoblju imati blagu tendenciju pada, ali i dodaje da rješenje nije u stabilnom tečaju. “Priljev deviza u narednom periodu neće biti velik niti Srbija može brzo povećati izvoz, pa bi obrana kursa na bilo kojem nivou, od 97 ili 107, sasvim svejedno, vrlo brzo smanjila devizne rezerve onog trenutka kada rast cijena u Srbiji ne bi mogao pratiti rast cijena u EU-u”, kaže Bajec.

Stručnjaci u Srbiji smatraju da je do pada dinara došlo jer je krajem prošle godine došlo do veće potražnje za devizama odnosno puštanja veće količine dinara, poduzeća koja su dužna u inozemstvu morala su platiti rate pa su tražila devize, a banke na kraju godine zatvaraju račune, tako da su zainteresirane da dođu do eura kako bi iskazale dobitak u toj valuti.

Tko je kriv, Narodna banka ili Vlada?

Do pada dinara je došlo i jer je smanjena referentna kamatna stopa pa banke više nisu zainteresirane da drže višak dinara u zapisima Narodne banke već dinare plasiraju u eure a krajem godine je rebalans budžeta usvojen tri dana pred kraj godine, nakon čega je država morala platiti obveze prema građanima, tako da je na tržište izašla velika količina dinara, ukazuju ekonomski stručnjaci.

Prema najavama nadležnih, koji ovih dana vode medijski rat, tko je odgovoran - Narodna banka ili Vlada, ipak, ne treba očekivati neka veće promjene tečaja.

Autorica: Vesna Rajković, Beograd

Odg. urednik: Anto Janković