Obnova nakon potresa: škola zatvorena, roditelji bijesni

„Povratak u našu školu, očekuje se stalno, no vlasti, čini se, nije stalo“, strofa je to koju je u sklopu pjesme povodom Dana škole napisala jedna učenica Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića (IGK).

Dan škole obilježavaju 21. ožujka, a prije više od šest godina, 22. ožujka, škola u elitnom naselju Šalata je oštećena u prvom jačem potresu 2020. Zgrada koju su dijelili s 18. gimnazijom je u procesu cjelovite obnove, koja kasni, a 850 učenika pohađa nastavu na različitim lokacijama. Roditeljima je situacija postala neprihvatljiva.

Stanje nakon potresa 2020.

Tri potresa s epicentrom u Zagrebu su u ranojutarnjim satima 22. ožujka 2020. zatresli grad i okolicu, a najjači je bio magnitude 5.5 po Richteru. U tom potresu je bilo 27 ozlijeđenih i preminula je jedna 15-godišnjakinja. Živjela je u centru Zagreba i dok je spavala, na nju su pali dijelovi dimnjaka. Prevezena je u bolnicu, ali je zbog ozljeda preminula idući dan. Krajem godine, 29. prosinca sjeverozapad Hrvatske pogodio je potres magnitude 6.2 po Richteru s epicentrom u Petrinji koja je udaljena 58 kilometara od Zagreba, u kojem ga se također moglo osjetiti. U centru Zagreba su još i dan danas učestali natpisi „Opasnost od pada dijelova fasade“.

Nakon tih potresa kreću procjene štete. Za zgradu IGK i 18. gimnazije koja je izgrađena 1954. godine, naručen je elaborat ocjene mehaničke otpornosti i stabilnosti. Isti je bio dostavljen i tjedniku Nacional koji piše da su „oštećeni nosivi zidovi“, da je potrebno povećati potresnu otpornost i da je škola kandidat za cjelovitu obnovu. Unatoč procjeni koja je ukazala na loše stanje, nastava se u njoj još uvijek odvijala.

Cjelovita obnova, koju u cijelosti financira Grad, krenula je u studenom 2024., a prvi obećani rok za završetak radova bio je siječanj 2026. Taj rok nije ispoštovan, a novi je – ovaj rujan, odnosno, početak nove školske godine.

Roditelji su skeptični

„Mi nismo stručnjaci tako da ne možemo ništa više od laičke procjene, a ona je da se škola neće dovršiti do rujna kako je obećano. Vidimo da radovi teku vrlo sporo i ne vidimo najavljen veći broj radnika“, kaže predsjednik Vijeća roditelja IGK, Igor Čimbur.

Učenici su raspoređeni na pet privremenih lokacija diljem grada. Najbliža privremena lokacija udaljena je 15 minuta hoda od matične škole, dok neki učenici svako jutro putuju javnim prijevozom i do 40 minuta. Oni koji žele, djecu mogu slati na organizirane autobuse od matične škole do privremenih lokacija.

No roditelji ne vide problem samo u putu do škole.

„Braća i sestre su razdvojeni, nastavni sati su skraćeni, ima problema s održavanjem tjelesnog i zdravstvenog odgoja, s maškarama, završnom priredbom, organizacijom dodatne i dopunske nastave.“, ističe Ana-Marija Vegar iz Vijeća roditelja. Roditelj jedne učenice 6. razreda, Filip Srića, k tomu je dodao da nemaju osiguran topli obrok na privremenim lokacijama jer za to nema dovoljnih kapaciteta.

Svoje brige izražavaju mirnim prosvjedima, ali nemir je u porastu. „Zovu nas iz drugih škola i pitaju nas kada ćemo otići, vratiti se u svoju, i evo, vidite kakvo je trenutačno stanje“, kaže Vegar zabrinuto.

Što kažu iz Grada?

DW je pričao na ovu temu sa zamjenikom gradonačelnika Grada Zagreba, Lukom Korlaetom koji je inače po struci arhitekt, i on kao glavni razlog kašnjenja navodi – neočekivano stvarno stanje.

Kako Korlaet kaže, „ne radi se o lošoj procjeni i nije se moglo brže jer kada su krenuli radovi, shvatilo se da struktura zgrade ne odgovara originalnim nacrtima iz 50-ih. Nadam se da će izvođač ispoštovati ovaj rok, stalo mi je do toga, ako ga ne ispoštuje, slijede penali."

Nadalje, kaže da će, u slučaju da se učenici na jesen ne vrate u klupe svoje matične škole, ostat na privremenim lokacijama.

„Dosta sam optimističan pogotovo jer se u zadnje vrijeme gradilište intenziviralo, puno radnika je unutra i ne mogu se vidjeti s ulice tako da više se radi nego što se to čini izvana“, zaključuje Korlaet.

A što s ostatkom Zagreba?

Prema najnovijim informacijama iz Grada, provedeno je i provodi se 207 projekata obnove od kojih je 194 završeno. Provedeno je ili se provodi obnova četiri osnovne škole, četiri srednje škole i jedan učenički dom. Učenici jedne osnovne škole na periferiji Grada nastavu pohađaju u prostoru vatrogasnog društva i predviđeno je da će tako ostati do školske godine 2027./2028.

Posljednja srednja škola na kojoj nije pokrenut proces obnove je jedna u centru Zagreba, a iz Grada navode kako će njena obnova krenuti kada se završe radovi na Muzeju za umjetnost i obrt koji bi, kako stoji na internetskim stranicama muzeja, bili gotovi do kraja lipnja ove godine.

Što se tiče zdravstvenih objekata, Grad navodi da su dva projekta cjelovite obnove gotova, a pet ih je još u procesu obnove. Novo ruho još čekaju dječja i psihijatrijska bolnica te dva doma zdravlja.

Većina muzeja je obnovljena, a u tijeku je cjelovita i energetska obnova kulturnih ustanova/zgrada. Završena je i projektna dokumentacija za Arkade na groblju Mirogoj koje su turisti vrlo rado posjećivali. Sanirani su mostovi, prometnice, pruge te infrastruktura za vodoopskrbu i odvodnju.

Obnova je financirana dijelom iz EU fondova, europskog Mehanizma za oporavak i otpornost, gradskog i državnog proračuna. Grad je zadužen za obnovu javnih zgrada u svom vlasništvu, a Ministarstvo graditeljstva za obnovu privatnih zgrada i kuća.

Na pitanje o tome kada se očekuje kraj sanacije Grada nakon potresa, nije dobiven odgovor. Premijer Andrej Plenković je na šestu obljetnicu potresa za HRT komentirao da bi obnova trebala biti završena do 2030. te da je to „razuman i realan rok".