O čemu mediji ne izvještavaju?

Masovni mediji već odavno nisu jedini, za mnoge više nisu niti glavni izvor informiranja, ali tek rijetki korisnici znaju kako to funkcionira u redakcijama. Nema ih malo koji misle kako se i izvještavanje "naređuje" i upravlja sa političkog vrha ili nekog tajnovitog mjesta, također se "između redaka" pokušava "pročitati" nekakav interes koji ovaj ili onaj medij želi nametnuti svojim korisnicima.

Realnost u redakcijama je zapravo mnogo banalnija. Može se reći kako je čak na prvom mjestu načelo "kud svi Turci, tud i mali Mujo" tako da kad jedan medij o nečemu izvještava što ispadne zanimljivo za javnost, onda baš svi "moraju" nešto o tome javiti i dati svoj doprinos. Ali vrijedi i obratno: neke teme jesu zapravo zanimljive i važne, ali ako nitko o njima ne javlja, o tome se uopće niti ne piše.

Žiri njemačke udruge Initiative Nachrichtenaufklärung (Inicijativa izviđanja vijesti) svake godine objavljuje deset informacija koje su u ovoj zemlji "zaboravljene" u medijima. Naravno, i popis i redoslijed je mišljenje izbornika ove udruge: tema neosporno ima mnogo više, a i izbor je možda tipičan za javnost Njemačke.

1. Fitoremedijacija ili fitosanacija

U spektakularnim vijestima kako je negdje tlo zagađeno - prije svega teškim metalima, ne javlja se i kako postoje biljke koje "sišu" tu kontaminaciju iz tla i štoviše, nakon što se te biljke oberu se iz njih mogu i eksploatirati ti metali.

2. Groblje na internetu

O tome se doduše izvještava, ali možda nikad dovoljno: monopol velikih kao što su Google, YouTube ili Facebook. Što god njihove matematičke formule tražilica ne nađu, takva zbivanja, mišljenja, građanske inicijative i politička razmišljanja - praktično ne postoje. Možda tek zato jer takva formulacija nije tražena, zato jer ionako nemaju velik odaziv i dovoljno posjetitelja... A to jest opasnost za demokraciju.

3. Kad Google povlači državne granice

Ta tražilica "vidi" iz koje države gledate njenu kartu pa onda i povlači granice u smislu nacionalne ideologije: za Ruse su tako Krim i osvojena područja Ukrajine onda Rusija, granica preko spornog područje Kašmira se pomiče, gledate li to iz Indije ili Pakistana... A tako se stvara i dojam kako "čitav svijet" zna gdje je "prava" granica. Ne, ne zna.

4. Rupe na cestama u Njemačkoj i Velikoj Britaniji

Zvuči lokalno - u Njemačkoj je prije svega riječ o pokrajini Sjeverno Porajnje i Vestfalija na zapadu zemlje, ali upravo po tamošnjim prometnicama teče praktično čitav promet između istoka i zapada Europe, sjevera i juga. A dok se ulagalo u obnovu prometnica na istoku Njemačke, na zapadu je stanje upravo katastrofalno. U Velikoj Britaniji pak zbog tamošnje štednje kod svih javnih radova.

5. Noma

Da, vjerojatno ne znate što je to i upravo je to problem: to je tropska zarazna bolest koja pogađa prije svega mališane mlađe od 7 godina, ali i trudnice. Ona praktično neopaženo hara Afrikom i dijelovima Azije, a WHO procjenjuje kako svake godine od nje umire do 90 tisuća mališana. Čak i oni koji prežive, mnogima ostaju trajne deformacije lica.

6. Titanov oksid

To je zapravo bijela boja koju je EK u ljetu 2022. zabranila kao dodatak prehrambenim proizvodima jer nije isključeno da on utječe na nasljedne čimbenike. Ali nije zabranjen kao sastojak tamo gdje bi najprije bilo logično: u lijekovima.

7. Svjetski socijalni forum

To je možda mišljenje angažiranih novinara koji su činili ovaj popis, ali Svjetski socijalni forum je osnovan kao demokratska protuteža sastanku u Davosu. U svakom slučaju: o sastanku najmoćnijih u Davosu se javlja nadugačko i naširoko, o Svjetskom socijalnom forumu malo ili ništa.

8. Darivanje vlastitog bubrega

Bolesnici kojima su već zakazala oba bubrega u pravilu su ovisni o aparatu dijalize dok čekaju da se nađe bubreg nekog preminulog koji bi im odgovarao. Isto tako često - to nikad ne dočekaju. Zapravo donator može biti i živa osoba: svi imamo dva bubrega i sa jednim se može živjeti. Ali o toj opciji se izvještava premalo.

9. Dvostruko opterećenje djece doseljenika

U obiteljima koje su migrirale u Njemačku često njihova djeca prije nauče njemački nego njihovi roditelji jer tu pohađaju i školu. I upravo ta djeca onda imaju dvostruku zadaću: osim školskih zadaća su oni i prevoditelji čitave obitelj, idu s njima po službenim uredima, objašnjavaju što treba pisati u formularima. Pa makar onda i njihove školske ocjene trpe, ali službene pomoći nema nikakve.

10. Samoubojstva poljoprivrednika

Ova tema možda ne spada tek na 10. mjesto i nipošto nije tipična samo za Njemačku: suicidi kod poljoprivrednika su i preko 4 puta češća nego u ostalim zanimanjima. Radni, financijski i svaki drugi pritisak na samostalne poljoprivrednike je golem, a točne i službene brojke koliko ih na koncu dignu ruku na sebe čak i ne postoje. O tome uporno javljaju udruge poljoprivrednika, njihovi portali i časopisi, ali uzalud.