1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaPoljska

Poljska: Kampanja zastrašivanja kritičnih medija

Monika Sieradzka
13. siječnja 2023

Liberalni mediji u Poljskoj su pod pritiskom uoči parlamentarnih izbora. Jednoj TV-postaji tako prijeti kazna jer je razotkrila laži vladajuće stranke PiS. U idućim mjesecima promatrači očekuju cijeli niz SLAPP-tužbi.

https://p.dw.com/p/4M7jX
Foto: Jaap Arriens/NurPhoto/picture alliance

Politički pritisak je dio svakodnevice za medije u Poljskoj. Na meti se sada (ponovno) našla privatna TV-postaja TVN. Ona je već godinama trn u oku nacionalno-konzervativnoj vladajućoj stranci PiS (Pravo i pravda). U jednom dokumentarnom filmu iz rujna 2022. TVN je razotkrio manipulacije bivšeg ministra obrane Antonija Macierewicza (PiS) tijekom rada Istražnog parlamentarnog povjerenstva koje je on vodio. Ono se bavilo istragom okolnosti zrakoplovne nesreće 2010., u ruskom Smolensku. Tada je prilikom slijetanja u okolnostima u kojima je vladala jaka magla, pao avion u kojem se nalazilo 96 osoba. Svi putnici su poginuli, među njima je bio i tadašnji poljski predsjednik Lech Kaczynski, njegova supruga te visokorangirani poljski političari i dužnosnici.

Antoni Macierewicz
Antoni MacierewiczFoto: Radek Pietruszka/PAP/picture alliance

Macierewicz je od početka zastupao tezu da se radilo o ruskom atentatu na poljsku elitu. I to usprkos činjenici da je vladina istraga u ljeto 2011. došla do zaključka da je za tragediju bila kriva ljudska greška, odnosno loši vremenski uvjeti – te da u nesreću nije bila uključena „treća strana“. No, Antoni Macierewicz je preko istražnog povjerenstva htio dokazati upravo suprotno. Teorija o ruskoj uroti je postala svojevrsna dogma za pristaše aktualne vlade. Taj prigovor često ponavlja i šef PiS-a Jaroslaw Kaczynski, brat blizanac poginulog poljskog predsjednika.

Reporter TVN-a Piotr Swierczek je u svom dokumentarcu analizirao snimke, fotografije i izvještaje međunarodnih stručnjaka o katastrofi u Smolensku. Ekspertize je naručilo Macierewiczovo istražno povjerenstvo, ali ta mišljenja nisu bila integrirana u izvještaje povjerenstva, uključujući i završni izvještaj na koncu njegovog rada. Ti materijali u potpunosti isključuju mogućnost atentata. U dokumentarnom filmu su emitirane i izjave nekoliko članova Odbora koji kažu da su i rezultati njihovih vlastitih istraživanja bili manipulirani ili selektivno korišteni, kako bi, pojednostavljeno govoreći, potkrijepili Macierewiczove teze.

Višegodišnji pritisak na TVN

Nacionalno vijeće za radio-difuziju sada će, na Macierewiczev zahtjev, istražiti je li reportaža TVN-a „mogućim širenjem lažnih informacija i aktivnostima, koje se kose s nacionalnim interesima Poljske, te ugrožavaju javnu sigurnost“ možda prekršila pravila koja definira poljski Zakon o medijima? Istraga bi mogla rezultirati visokim novčanim kaznama, eventualno možda čak i oduzimanjem licence TVN-u, koja istječe 2024.

Već se 2021. ovoj TV-postaji prijetilo oduzimanjem licence, tada je PiS usvajanjem novog zakona namjeravao reducirati inozemni kapital u poljskim medijima. Na koncu se to ipak nije dogodilo, između ostaloga i zato što se Poljska nije htjela zamjeriti svojim saveznicima iz SAD-a. Bivša američka veleposlanica u Varšavi već se 2018. uključila u poljsku raspravu, te izrazila zabrinutost PiS-ovom planiranom „re-polonizacijom" medijske scene.

„Re-polonizacija" medija

Bartosz Wielinski (Gazeta Wyborcza)
Bartosz Wielinski (Gazeta Wyborcza)Foto: Mateusz Skwarczek/Gazeta Wyborcza

U sklopu „re-polonizacije“ poljskih medija naftni koncern Orlen je od njemačke nakladničke kuće Verlagsgruppe Passau kupio lokalnu medijsku kuću Polska  Press. Poljska država je najveći suvlasnik Orlena. Tako je vlada praktički preuzela kontrolu nad 20 od 24 lokalna lista, 120 regionalnih tjednika i 500 online-portala. Za medije koje se ne može „re-polonizirati“, na primjer zato što nemaju strane (su)vlasnike, PiS ima druge metode. Vlasti se naime ne smiju pretplaćivati na te listove, a zabranjeno je i reklamiranje u njima, što ima teške financijske posljedice pogotovo za manje, lokalne medije.

Uoči idućih parlamentarnih izbora, na jesen ove godine, na kojima si PiS želi priskrbiti treći uzastopni mandat, povećava se broj pravnih napada na medije koji kritiziraju vladu.

Protiv liberalnog lista Gazeta Wyborcza trenutno postoji više od 100 tužbi pred različitim sudovima, a tužbe su podigli prvenstveno vladajući političari i zaposlenici firmi koje kontrolira država. "Uglavnom su to neutemeljeni prigovori protiv naših članaka. Tužbe se podiže i onda kada nema nikakve šanse za uspjehom”, kaže za DW zamjenik glavnog urednika Gazete Wyborcze, Bartosz Wielinski.

Sve češći pokušaji zastrašivanja

"Ako pišete na primjer članak o šefu Orlena koji je blizak PiS-u, onda već unaprijed morate računati s time da ćete uskoro dobiti poštu od pravne službe tog koncerna”, kaže nam poljski novinar. I dodaje kako najprije stižu prijetnje i drugi oblici pritiska: „A ako sve to ignorirate, ako ignorirate često apsurdne ili posve pogrešne prigovore protiv vašeg teksta, onda ćete dobiti pozamašnu količinu dokumenata nekog odvjetničkog ureda, papire s kojima se onda morate pozabaviti.“

Ne radi se o tome da se pobijedi u nekom procesu, već o tome „da protivnika preko te borbe sputate“. Ako napadnuti novinar stalno mora odgovarati na dopise, pojavljivati se na raznim terminima, onda se on više ne može baviti svojim poslom, kaže Wielinski. A kad-tad su iscrpljeni i kapaciteti pravnika koji rade za list, to je nada koju imaju tužitelji: „To je tipična SLAPP-kampanja“, napominje on.

SLAPP je skraćenica za engleski pojam "Strategic lawsuit against public participation", u slobodnom prijevodu to su strateške tužbe protiv javne participacije. Dugotrajnim se procesima pokušava slomiti otpor protivnika, a tuži se i onda kada nema nikakvih izgleda za uspjehom.

Državni mediji kao propagandni instrumenti

Sjedište postaje TVP u Varšavi
Sjedište postaje TVP u VaršaviFoto: Leszek Szymanski/picture alliance/dpa

Huškačkoj kampanji protiv neovisnih medija se priključila i državna TV-postaja TVP. Bartosz Wielinski iz Gazete Wyborcze je bio napadnut i na osobnoj razini. Dvoje voditelja TVP-a su ga nazvali „Folksdojčerom“, a cilj je bio da ga se difamira kao anti-poljskog novinara. Za razliku od slučaja kritičnog dokumentarca TVN-a, takve akcije državne postaje Nacionalno vijeće za radio-difuziju tolerira.

Tijekom predizborne kampanje PiS namjerava dodatno ojačati položaj državne radio-televizije, koja će u ovoj godini od vlade dobiti 600 milijuna eura. Sudeći po nacrtu novog zakona, ubuduće bi se primjerice vlasnike Pay-TV-postaja moglo obvezati i da u svoju ponudu ubace i svih pet kanala državne televizije. Sve druge postaje, među njima i TVN, koje su se do sada nalazile na popisu obveznih kanala, s tog su popisa – izbrisani.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu