Nova srdžba i opasni dekret indijskog predsjednika o Kašmiru | Politika | DW | 05.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Nova srdžba i opasni dekret indijskog predsjednika o Kašmiru

Pokrajina Kašmir je već više puta bila razlogom rata između sad dvije atomske sile, Indije i Pakistana. Ni u prošlosti nije nedostajalo provokacija, ali ovu novu je izazvala nacionalistička vlada Indije.

Indija se i u nebrojenim krizama i sukobima oko Kašmira u proteklih sedam desetljeća ipak još nikad nije odlučila na korak kakav je objavila hinduistička nacionalistička vlada premijera Narendre Modija: indijske savezne pokrajine Jamu i Kašmir su već zbog činjenice da je tamo većina stanovnika muslimanske vjere imale i osobit autonomni status. Taj poseban status je sad ukinut, potpisom pera i ukazom predsjednika Indije.

Indija je i Ustavom jamčila Kašmiru kako može u određenim oblastima usvajati i vlastite zakone koji će vrijediti samo na tom području. Osobitim statusom je u tim pokrajinama bila zabranjena kupnja zemljišta za osobe koje nisu iz Kašmira ili Jamua. Isto tako, stanovnici tih pokrajina su bili u prednosti kod zapošljavanja kao učitelji u školama ili u drugim javnim službama. Razlog je u svemu tome bio isti: pokrajinska vlada je strahovala kako bi inače bila preplavljena ljudima iz drugih dijelova Indije što bi onda i promijenilo strukturu stanovništva. Ovako su još uvijek golema većina stanovnika muslimani, a tek manjina su hindui ili drugih vjera.

Aktivist Kašmira se buni protiv odluke vlade u New Delhiju

Političar Kašmira Fayaz Ahmed je odmah pozvao građane na prosvjede i neposluh: Kašmir, ako i ostaje Indija, mora imati svoje posebne ovlasti.

Reakciju nije trebalo dugo čekati

Hinduistička nacionalistička vladajuća stranka BJP (Bharatiya Janata Party, Narodna stranka Indije) se već dugo zalagala za ukidanje tog osobitog statusa Kašmiru jer je to smatrala preprekom integraciji tog dijela zemlje s ostatkom Indije. Prošle godine se ta politička napetost završila tako da se pokrajinski ogranak BJP-a povukao iz koalicije u regionalnoj vladi Kašmira tako da formalno savezni BJP Narendre Modija sudjeluje i u pokrajinskoj vladi.

Uoči ovog predsjedničkog dekreta, čitav niz političara Kašmira je upozorilo vladu u New Delhiju kako bi to moglo uzbuniti velik dio stanovništva. Već uoči objavljivanja te odluke su u čitavoj pokrajini prekinute telefonske veze i ukinut internet. Kao što se moglo i očekivati, nakon objavljivanja dekreta o prestanku posebnog statusa se odmah oglasio i susjedni Pakistan. Njegov ministar vanjskih poslova Šah Mehmod Kureši je upozorio kako taj korak krši rezoluciju UN-a i kako će se Pakistan svim diplomatskim sredstvima založiti da taj dekret nikad ne počne vrijediti.

Oglasio se i indijski ministar unutarnjih poslova Amit Šah koji je zajamčio kako će „čitav Ustav Indije zadržati važnost u pokrajinama Jamu i Kašmir", dakle i njegov članak 370. koji toj pokrajini jamči da može donositi vlastite zakone i propise. No mnogo je onih koji ne vjeruju da će sve ostati mirno: već i prije predsjedničkog ukaza je Indija u Kašmir i Jamu poslala dodatnih 10 tisuća vojnika, navodno zbog „terorističke opasnosti". Turisti koji su se zatekli u tom području su ovog vikenda pobjegli iz Kašmira što su prije mogli.

Gužva na benzinskoj postaji u Kašmiru ovog vikenda

Već ovog vikenda su mnogi odlučili otići iz Kašmira - i previše puta se vidjelo kako to završava i koliko je mrtvih. Tako je i gorivo postala rijetka i tražena roba...

Krvava povijest Kašmira

Jer oko Kašmira se toliko mnogo puta ratovalo i bilo je već toliko žrtava da je teško i nabrojati sve incidente. Počelo je već tragičnom podjelom nekadašnje britanske kolonije gdje su muslimani morali bježati bilo na zapad u današnji Pakistan, bilo na istok u tadašnji Istočni Pakistan (današnji Bangladeš). Pokrajina Kašmir s pretežito muslimanskim stanovništvom koju je još sredinom 19. stoljeća osvojila Indija, isprva se nije htjela opredijeliti niti za Indiju, niti za Pakistan. Ali to se promijenilo nakon što je 1947. Pakistan napao Kašmir – počeo je Prvi rat oko Kašmira.

On je završio 1949. i pod nadzorom UN-a je uspostavljena linija razdvajanja – praktično još i danas državna granica Indije i Pakistana na tom području. Vijeće sigurnosti UN-a je tada naložio i održavanje referenduma na Kašmiru gdje bi se stanovnici odlučili kojoj državi žele pripadati – ali takav referendum nije održan sve do današnjih dana uz bezbroj objašnjenja o razlogu.

Indijske jediice u Drugom ratu za Kašmir sredinom šezdesetih

Teško je i prebrojati sve ratove koji su se vodili za Kašmir - nabrojati sve terorističke napade, incidente i žrtve je gotovo nemoguće.

Početkom šezdesetih je Kašmir napala i Kina i osvojila dio područja koje i danas drži pod nadzorom. Ali prije svega su to bili Indija i Pakistan koji su već četiri puta ratovali za Kašmir, a tu su onda maltene neprestani teroristički napadi i oružani incidenti muslimanskih ekstremista koji teže pripajanje Kašmira Pakistanu. Ti napadi se ne zbivaju samo u toj pokrajini: sjetit ćemo se i terorističkih napada na turistička odredišta u Mumbaiju 2008.

Ni druga strana ne oklijeva s provokacijama: makar su to vijesti koje rijetko dospijevaju u zapadne medije, najnovija je bila kako je još proljetos i neposredno prije ponovnog izbora Modijevog BJR-a, Indija oborila dva vojna zrakoplova Pakistana koji su navodno ugrozili zračni prostor Indije. Opet: uslijedio je napad terorista-samoubojice islamističke organizacije Jaiš e Mohamad u Lethpori na policijski konvoj gdje je bilo 40 mrtvih.

Teroristički napad u Mumbaiju 2008.

I iza terorističkog napada u Mumbaiju 2008. su bili separatisti Kašmira. Nebrojeno je napada i provokacija - s obje strane. Ali ovaj put je za provokaciju zaslužan politički vrh Indije.

Ipak, obzirom da u međuvremenu i Indija i Pakistan raspolažu nuklearnim oružjem, redovito se i međunarodna zajednica trudi umiriti stanje. 2005. je čak bila otvorena autobusna linija između Indije i Pakistana – prvi put nakon 60 godina. Ali ova odluka indijske vlade će gotovo sigurno dovesti do novih napetosti i reakcija.