1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Simbol nenasiljne borbe za nezavisnost
Simbol nenasiljne borbe za nezavisnostFoto: DW/picture alliance/dpa

Mit Mahatme Ghandija

2. listopada 2011

Rođendan Mahatme Gandhija (2.10.) je ujedno i Međunarodni dan nenasilja. Njegove ideje su i šest desetljeća od njegove smrti utjecajne. Gandhi je IN, a Indijci su ponosni na svog "bapua". Za njih je on "otac nacije".

https://p.dw.com/p/12kKa

Život i djelo Mahatme Gandhija su postali mit, a njegova popularnost je globalna. Od Martina Luthera Kinga, Nelsona Mendele i Dalaj Lame sve do Aung San Suu Kyi: svi oni sebe vide kao njegove nasljednike, a Gnadhijeve ideje su im istovremeno i inspiracija i opomena. Barack Obama takođe s ponosom izjavljuje kako je i on "gandijevac", mada je za mnoge ova usporedba sporna.

Mahatma Gandhi, kojeg je u Oskarom okrunjenom filmu Richarada Attenborougha odlično odigrao Ben Kingsley, nije uvijek bio karizmatični heroj koji i danas krasi indijske novčanice. On je imao i svoju tamnu stranu. U mladosti je bio često  nezadovoljan samim sobom i navodno je prema svojoj supruzi Kastrubi bio često ljut i zapovjednički nastrojen. Njegov put ka duhovnom i političkom vođi u borbi za indijsku neovisnost je bio proces koji je trajao, no upravo to ga je u očima mnogih učinilo tako ljudskim i fascinantnim.

U mlađim danima: Gandhi sa suprugom Kasturbom (1915)
U mlađim danima: Gandhi sa suprugom Kasturbom (1915)Foto: AP

Univerzalne teze

Gandhijeve teze su uvjerljive i dosljedne te stoga moderne i danas, kaže je Michael Nagler, američki znanstvenik koji istražuje lik i djelo Mahatme Gandhija. "On je imao hrabrosti suprotstaviti se trendu svog vremena. On je ponovo otkrio davno zaboravljene mudrosti i tako ih predstaviti da ih razumiju i suvremenici. On je otkrio vrlo značajnu činjenicu ljudske povijesti: "A to je da svaki čovjek u svakoj situaciji može nenasilje koristiti kao oružje", kaže Nagler.

Gandhijevo učenje počiva na tri stupa: nenasilnom prosvjedu (ahimsa), inzistiranju na istini (satyagraha) te na indvidualnom i političkom samoopredjeljenju (swaraj). Gandhi je želio pomirenje i zbog toga se vrlo intenzivno bavio proučavanjem učenja Bude i proroka Muhameda. On je bio uvjeren da istinska vjera može ujediniti pripadnike različitih religija. "Sve što vidim je da život pobjeđuje smrt, da istina pobjeđuje neistinu i da svjetlost pobjeđuje tamu. I iz toga uviđam da je Bog život, istina i svjetlost. I on je ljubav. On je najveće dobro", govorio je svojevremeno Gandi.

Miljenik masa - Gandhi 1944. u Bombaju
Miljenik masa - Gandhi 1944. u BombajuFoto: AP

Životni put

Gandhi je rođen 2. listopada 1869. u Porbandaru u indijskoj pokrajini Gujarat kao Mohandas Karamchad Gandhi. Nije osobito volio kada su ga iz poštovanja nazivali Mahatma, što u prijevodu znači "velika duša". On u mladosti nije bio ni dobar đak i bio je vrlo stidljiv. Nakon studija prava u Londonu i prvih neuspješnih pokušaja da se u Bombaju bavi odvjetništvom, otputovao je 1893. u Južnu Afriku. I sam diskriminiran zbog svoje boje kože pokreće časopis "Indijsko mišljenje". To je bila spona sa materinjim jezikom za oko 60.000 Indijaca koji su tamo živjeli. I odjednom se stidljivi Gandhi pretvorio u neugodnog protivnika - kako u sudnici tako i u politici.

1914. se vraća u Indiju, a 1920. preuzima vodstvo Strankom nacionalnog kongresa. 1930. predvodi spektakularnu akciju takozvani "Marš soli". Porez na sol koji su Britanci uveli u Indiji bio je glavni razlog za prosvijede. Gandhi se bunio da Indijci ne smiju niti proizvoditi niti prodavati sol, a sada je Britanci još oporezuju. 1942. godine je uhićen zbog zahtijeva za nezavisnost Indije. U zatvoru je proveo ukupno osam godina.

Gandhi, Aung San Suu Kyi, Nelson Mandela, Dalai Lama, Martin Luther King
Gandhijevi "nasljednici" (s desna na lijevo: Aung San Suu Kyi, Nelson Mandela, Dalai Lama, Martin Luther King)Foto: picture-alliance/dpa/AP/DW

Njegova nesebična posvećenost zajednici je i danas bez presedana, smatra sociologinja Ranjana Kumari iz New Delhija. „Naravno da je, u vremenu kapitalizma i globalizacije, što i Indiju čini sve više materijalističkom, teško u praksi realizirati vrijednosti Gandhijevog učenja." Samo rijetki to mogu postići, kaže Kumari. "Ali, ako samo jedan posto ljudi u Indiji to čini, to može biti od velike pomoći. U suprotnom sjećat ćemo se Gandija samo 30. siječnja kada je umro i 2. listopada kada je rođen."

Vječna fascinacija

1947. je Indija postala neovisna i podijeljena je u većinski hinduističku Indiju i većinski muslimanski Pakistan, kojem je tada pripadao i današnji Bangladeš. Gandhi je muslimanima obećao punu ravnopravnost u Indiji, zbog čega je i umro: 30. siječnja 1948. ga je u atentatu ubio hinduistički nacionalist Nathuram Godse.

Za jedne je Gandhi još uvijek ikona, nešto poput sveca. Drugi pak na njegove teze gledaju kao na nešto što je irelevantno. Ali, i dalje, nakon više od 60 godina od njegove smrti nije zaboravljena "Velika duša" - istovremeno i inspiracija i opomena.

Autor: Prija Esleborn / S. Savić

Odg. ur.: Z. Arbutina

 

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi