Njemački list o Modriću: zvijezda u sjeni Messironalda

„Modrić zna jako dobro kako je to biti u sjeni", piše minhenski list o kapetanu Hrvatske, čovjeku koji je, kako dodaje Süddeutsche Zeitung (SZ), u sjeni Lionela Messija i Cristiana Ronalda, nogometnih „kraljeva eve ere". Svi pišu o „Messironaldu, svi sa strahopoštovanjem pričaju" o njima, dodaje njemački list: „Treneri se moraju prilagoditi Messironaldu, a ne obratno."

I pomalo u sjeni Messironalda „pada u zaborav da ovo ljeto još jednom na Svjetskom prvenstvu nastupa i Luka Modrić, sa svojih 40 godina", nastavlja SZ.  I o Modriću se priča s poštovanjem, nastavlja ovaj list, ali u fokusu je kod njega pitanje: „Pa zar on još uvijek igra?"

SZ u svom članku objavljenom povodom današnje utakmice „Vatrenih" s Engleskom dodaje kako bi se moglo puno više napisati o „neadekvatnom tretmanu igrača koji je 2018. izabran za najboljeg nogometaša svijeta i koji je tada okončao desetogodišnju vladavinu Messironalda".

Moglo bi se i dodati, nastavlja minhenski list, da „je Modrić u redovima AC Milana bio jedan od najboljih igrača Serie A, dok njegov kolega iz Argentine igra u spektaklu zvanom MLS", a Portugalac Ronaldo godišnje dobije 200 milijuna eura za „sportski irelevantan" angažman u Saudijskoj Arabiji, kako to opisuje SZ.

„Hrvatski specijalisti za produžetke"

Njemački list piše da „ovo ljeto još jednom u hrvatskom dresu nastupa jedinstveni karakter svjetskog nogometa". Autor članka podsjeća na Modrićevo djetinjstvo, na odrastanje u ratu, na prve nogometne korake na „prašnjavim terenima u Zadru", piše o „malom Luki" kojeg se često previdjelo među drugim, višim dječacima koji su igrali nogomet.

 To sve „mali Luka" nije htio prihvatiti kao izgovor, nastavlja SZ, i napominje da je Modrić uvjeren kako je za uspjeh potrebno „20 posto talenta", te da je ostatak „teški rad". „Rat je na mene jako utjecao. Naučio me je da je potrebna jaka osobnost kako bi se moglo nositi sa životom", tako SZ citira jednu raniju Modrićevu izjavu.

Rat iz 90-ih je tema koja i dalje prati hrvatski nogomet, piše SZ, „ali polako se bliži kraj generacije koja je rođena iz te nacionalne traume". Minhenski list podsjeća i na velike uspjehe Hrvatske na prošlim natjecanjima, ali i dodaje kako se „opet radi o momčadi za koju se intuitivno ne bi reklo da je sposobna ostvariti plasman među četiri najbolje na turniru".

No, autor istovremeno pita: „Ali zar treba opet napraviti grešku i podcijeniti hrvatske specijaliste za produžetke?" Kao mali kuriozitet navodi se podatak da su „Vatreni" na davnom SP-u 1998. u knockout-fazi ostvarili posljednju pobjedu u 90 odigranih minuta – tada u četvrtfinalu protiv Njemačke.

fh (SZ/sma)