Nijemci i Rusi još uvijek traže svoje nestale | Priča dana | DW | 17.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Nijemci i Rusi još uvijek traže svoje nestale

Ni gotovo 75 godina nakon kraja Drugog svjetskog rata ne zna se sudbina milijuna zarobljenika. Sad bi neke sudbine trebao razjasniti jedan njemačko-ruski arhivski projekt.

Suradnik Njemačkoga crvenoga križa (DRK) u arhivu (picture-alliance/dpa/U. Perrey)

Suradnik Njemačkoga crvenoga križa (DRK) u arhivu Odjela za traženje nestalih

Tisuće Nijemaca i Rusa već više od sedam desetljeća traže svoje rođake koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata dospjeli u zarobljeništvo. Za povjesničara Dmitrija Stratievskog to poglavlje Drugog svjetskog rata je do danas jedno od najnerazjašnjenijih, koje zahtijeva još puno rada. Kad se ove nedjelje u Njemačkoj na Dan narodne žalosti (17. 11.) podsjeća na žrtve ratova, onda se misli i na sudbine milijuna ratnih zarobljenika. Sad Rusi i Nijemci daju lakši pristup arhivima pa bi brojni ljudi mogli doznati sudbinu članova svojih obitelji ili rođaka.

Dmitrij Stratievski (DW/E. Nikolaeva)

Dmitrij Stratievski

Stratievski (45) radi u Njemačkom povijesnom institutu u Moskvi i to smatra velikim pomakom. Njemačka će veliku količinu podataka o sovjetskim ratnim zarobljenicima predati Rusiji - ne originale, nego kopije u digitalnom obliku. "Za brojne Ruse je važno znati što se dogodilo s njihovim precima, gdje su pokopani", kaže Stratievski za Njemačku novinsku agenciju dpa.

Sporazum koji su u rujnu potpisali predsjednik njemačkog Saveznog arhiva Michael Hollmann i direktor Ruskog državnog vojnog arhiva Vladimir Tarasov trebao bi omogućiti napredak. Dosad potraga za informacijama nije uvijek dobro funkcionirala. S jedne strane iz Rusije se nije moglo imati pristup njemačkim arhivima. S druge strane ruska država do nedavno nije podupirala ovakav oblik suradnje u suočavanju s prošlošću.

I nakon povratka progoni i smrt

"Sovjetski ratni zarobljenici bili su jedna od najvećih skupina žrtava nacionalsocijalističkog režima", kaže Stratievski. U Njemačkoj su samo rijetki toga svjesni. Od preko pet milijuna sovjetskih vojnika koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata dospjeli u njemačko zarobljeništvo, više od tri milijuna su ubijena sustavnim zlostavljanjem. Za usporedbu, prema navodima Narodnog saveza za skrb o njemačkim ratnim grobljima u sovjetsko zarobljeništvo je dospjelo više od tri milijuna njemačkih vojnika, pripadnika Wehrmachta, i više od milijun njih je umrlo u zarobljeništvu.

Fotografije tražene osobe (picture-alliance/dpa/M. Müller)

U arhivima Njemačkoga crvenoga križa su brojne fotografije i dokumenti nestalih

U Njemačkoj postoji više spomenika na mjestima nekadašnjih zarobljeničkih logora koji podsjećaju na sudbine zarobljenika. Primjerice Sandbostel u Donjoj Saskoj, Zeithain u Saskoj i Buchenwald u Tirinškoj. Ali, brojnim zarobljenicima je i nakon povratka u domovinu prijetio progon i smrt. U vrijeme vladavine Josifa Visarionoviča Staljina prema njima se postupalo kao prema izdajnicima, kaže Stratievski. "Zato su neki i nakon rata pokušali ostati u Njemačkoj", kaže on.

Tek 1995. su sovjetski ratni zarobljenici u Rusiji dobili status "sudionika Drugog svjetskog rata". Važnost njemačko-ruskog sporazuma o arhivima je izuzetno velika, izjavio je Sergej Balandjuk iz Organizacije elektroničkih arhiva ELAR u Moskvi za ruske novine Kommersant. Po njegovim riječima do danas je nerazjašnjena sudbina dva milijuna sovjetskih ratnih zarobljenika.

Velika datoteka Crvenoga križa

Novi arhivski projekt ne donosi prednost samo Rusima koji žele doznati sudbinu pripadnika svojih obitelji i možda gdje su njihovi grobovi. I Odjel za traženje Njemačkoga crvenoga križa (DRK) nada se da će imati lakši pristup ruskim arhivima. "I dalje imamo puno nerazjašnjenih sudbina", kaže voditeljica Odjela za traženje Dorota Dziwoki.

Dvoje ljudi pred računalom s fotografijama osoba (picture alliance/dpa/Deutsches Rotes Kreuz)

Arhiv Njemačkoga crvenoga križa je velikim dijelom digitaliziran što olakšava potragu za nestalima

I dalje postoji veliko zanimanje rodbine nestalih, kaže Dziwoki. Tada su Sovjeti odveli neke Nijemce. A traženje nestalih koje će biti financirano do kraja 2023. teško je i zato što su imena zarobljenika napisana na ruskom onako kako su ih čuli oni što su zapisivali. Ipak, digitalna datoteka Njemačkoga crvenoga križa već danas ima podatke o 20 milijuna ljudi.

Na razjašnjavanju sudbina nestalih - prije svega poginulih vojnika Wehrmachta - radi se, dakle, već odavno. Ali, razmjerno malo pozornosti je poklanjano ratnim zarobljenicima. 2016. su tadašnji njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i njegov ruski kolega Sergej Lavrov u vezi s pomirenjem dvaju naroda izjavili da se mora razjasniti i sudbina nestalih, koliko god je to moguće. Istraživači trebaju pristup arhivima, a on će sada biti lakši.

Russland Frank-Walter Steinmeier i Sergei Lawrow in Jekaterinburg (picture-alliance/dpa/TASS/D. Sorokin)

Pitanje sudbine ratnih zarobljenika je i na najvišoj političkoj razini označeno kao važno za pomirenje dvaju naroda

Ovo je prvi put da su dokumenti njemačkoga državnog arhiva u digitalnom obliku ustupljeni Rusiji, kaže koordinatorica projekta Heike Winkler u berlinskom uredu Narodnog saveza, koji ove godine slavi stotu obljetnicu postojanja. Osobito važni dokumenti postoje u Saveznom arhivu u berlinskoj četvrti Reinickendorfu i u Vojnom arhivu u Freiburgu. Raspisan je i natječaj za zaposlenje jedne osobe koja će raditi u Moskvi.

dpa

Preporuka uredništva