Neće više biti ″migrantskog porijekla″? | Politika | DW | 23.01.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemačka

Neće više biti "migrantskog porijekla"?

Njemačka je useljenička zemlja. To je činjenica. No kako se ona odnosi prema tome? O tome se godinama raspravlja. U jednom izvještaju sada se predlaže kako bi trebalo izgledati useljeničko društvo.

U Njemačkoj se od prije 15 godina vodi statistika o "migrantskom porijeklu". Riječ je u prvom redu o osobama koje nisu rođene kao njemački državljani. No i ako samo majka ili otac nisu Nijemci od rođenja njihovo dijete se vodi kao netko tko je "migrantskog porijekla". Svaka četvrta osoba danas spada u tu kategoriju.

Ako je suditi po procjeni Stručne komisije za sposobnost integracije onda bi se to uskoro moglo promijeniti. 24 političara i znanstvenika su na zahtjev njemačke vlade dvije godine u okviru te komisije diskutirali o tome kako Njemačka može postati bolja kao useljeničko društvo. Ove srijede su predali svoj izvještaj njemačkoj kancelarki Angeli Merkel. U njemu su stotine prijedloga. Jedan od njih: ukidanje pojma "migrantsko porijeklo".

Çağlar: "Moja djeca su Nijemci"

Umjesto toga ubuduće bi se trebalo govoriti o useljenicima i njihovim potomcima, kaže predsjednica Komisije Derya Çağlar. "U mom slučaju bi to značilo: ja više nisam migrantkinja, već jednostavno kćer ili potomkinja migranata." Ona sama, kako kaže, nije uselila u ovo zemlju, već je ovdje rođena. Çağlar je zastupnica SPD-a u parlamentu njemačke savezne zemlje Berlin. "I moja djeca, koja po sadašnjoj definiciji još imaju migrantsko porijeklo, su onda samo Nijemci."

Predsjednica Komisije Derya Çağlar

Predsjednica Komisije Derya Çağlar

Povjerenica njemačke vlade za integraciju Annette Wildmann-Mauz iz CDU-a podržava ovaj prijedlog. Pojam "migrantsko porijeklo" u međuvremenu obuhvaća brojne veoma različite grupe, i tu gubi svoj smisao, kaže Widmann-Mauz. "Osim toga, mnogi od 21 milijuna ljudi se ne osjećaju obuhvaćenima ovim pojmom", kaže ona. Oko trećine osoba "migrantskog porijekla" je naime rođeno u Njemačkoj. To je, kako ona dalje kaže, kao da oni nikada 100 posto ne pripadaju ovdje, kao da im je to porijeklo "uvijek u prvom planu".

Merkel: "ogroman opus"

Na 240 stranica izvještaja formulirano je 14 osnovnih poruka. Tako se, primjerice, zahtijeva socijalna stambena politika, više angažmana protiv rasizma i kriminala zasnovanog na mržnji te iste šanse u obrazovanju i zdravstvenom sustavu. U useljeničkoj zemlji Njemačkoj integracija je dugoročni zadatak koji pogađa sve, navodi se u izvještaju. Neki prijedlozi komisije zahtijevaju dugoročnu strategiju, a u drugim ne mora uopće biti mnogo toga poduzeto, dovoljne su male izmjene.

Njemačka kancelarka Angela Merkel se zahvalila za "ogroman opus". "S obzirom na veoma veliko useljavanje u godinama od 2013. do 2015./2016. imamo pred nama naravno brdo zadataka gdje mora biti odrađeno puno integracijskog posla,", kaže Merkel. "Zadaci sigurno, to se mora trezveno reći, neće biti u narednim godinama jednostavniji jer smo zbog pandemije sada upali u vrlo velike ekonomske napetosti", rekla je još Merkel. Kada je jedna zemlja u gospodarskim teškoćama, onda novi useljenici i oni sa slabijom stručnom spremom često prvi dolaze pod pritisak, kaže Merkel. Zbog toga, kako je dalje rekla, morat će se obratiti velika pažnja na temu integracije i useljavanja u narednim godinama kako uspjesi ne bi propali.

Annette Widmann-Mauz i Angela Merkel

Izvješće je uručeno Annetti Widmann-Mauz i Angeli Merkel

Gorući problem korona

Pri tome je upravo pandemija pokazala koliko je Njemačka ovisna o useljavanju, rekao je ministar rada Hubertus Heil prilikom predstavljanja izvještaja. "To je korona kao gorući problem jasno pokazala: mi na brojnim područjima trebamo kvalificiranu radnu snagu." Ona se mora imati u zemlji, rekao je, ali: "Istodobno nam treba dodatna radna snaga iz europskog inozemstva i iz tzv. trećih zemalja. Ne doživljavamo to samo u bolnicama i u privatnoj njezi. Doživljavamo to i na gradilištima i u brojnim zanatskim područjima", rekao je on.

O tome da je Njemačka useljenička zemlja u međuvremenu postoji konsenzus u širokom dijelu politike, gospodarstva i društva. U Bundestagu to dovodi u pitanje samo Alternativna za Njemačku, inače najveća oporbena snaga u parlamentu, i zalaže se za to da se useljavanje jako ograniči. Ipak i unutar stručne komisije njemačke vlade nije bilo potpunog jedinstva kada je riječ o pitanjima migracije i integracije. Jedan član je u jesen 2020. godine napustio komisiju. A u završnom izvještaju se sukob mišljenja oslikava u tzv. "izdvojenim mišljenjima". Pri tome se pokazuje sljedeće: i s novim pojmom "doseljenici i njihovi potomci" pojedini članovi komisije nisu zadovoljni. Možda pojam "migrantsko porijeklo" ipak neće tako brzo nestati iz jezične upotrebe.

 

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic