Koristimo "kolačiće" kako bismo poboljšali svoju ponudu. Više o tomu naći ćete u našoj izjavi o zaštiti podataka.
Balkanska ruta je trasa kojom su, posebice 2015., stotine tisuća izbjeglica s Bliskog istoka došle do Zapadne Europe.
Izvještaji, komentari, analize i reportaže u kojima se spominje Srebrenica
Posljednjih nekoliko mjeseci sve više migranata iz Indije pokušava Balkanskom rutom stići do EU-a, pa dakle i do Hrvatske. Zašto raste broj ilegalnih indijskih migranata?
Mada je Balkanska ruta, kojom je prije pet godina preko milijun izbjeglica došlo u EU, načelno zatvorena, još uvijek se mnogi pokušavaju nekako domoći Europe u bijegu pred ratovima, prirodnim katastrofama i gladi.
Turska je dugo prakticirala "politiku otvorenih vrata" i dopustila je milijunima Sirijaca da uđu u zemlju. Odbijanje ove politike raslo je zbog gospodarske krize. Šalje li sada predsjednik Erdogan izbjeglice natrag?
Na Balkanskoj ruti je ponovo sve više migranata koji žele u EU. Time raste i vjerojatnost da će zalutati u minska polja.
Migranti koji žele iz Afrike ili Azije žele u Europsku unije, još uvijek koriste „Balkansku rutu“. Sve je manje humanitarnih organizacija koje im pomažu. Naši reporteri su pratili migrante od Grčke do Srbije.
90 milijuna eura ušlo je u BiH u posljednje tri godine za pomoć migrantima. Stanje na terenu nije u skladu s tim iznosom. DW je istraživao u što je novac utrošen. Ključne institucije BiH nisu htjele govoriti o tomu.
U srpskoj prijestolnici maloljetnici bez pratnje žive na otvorenom – usred zime. Njihova dalja sudbina je u rukama međunarodne krijumčarske mreže.
U ljeto 2015. preko „balkanske rute“ je preko milijun izbjeglica i migranata stiglo u zemlje na zapadu Europe. Nakon toga je ona formalno zatvorena. Ali i proteklih je godina bila aktivna. Sve do pojave koronavirusa.
Razvoj situacije s izbjeglicama i migrantima na grčko-turskoj granici pozorno se prati i u susjedstvu. U sadašnjoj situaciji potreban je „zajednički europski odgovor“, tvrdi hrvatski premijer.
Bivši austrijski ministar tvrdi da postoji ugovor prema kojem se odbijeni tražitelji azila vraćaju u Srbiju iako su kroz nju samo prošli. Srpska vlast ignorira upite na tu temu, ali je DW došao do nekih odgovora u Beču.
Centri Ušivak i Blažuj u Kantonu Sarajevo još nisu prikladno opremljeni za migranate. U program podrške uključio se i njemački THW. Migranti kažu da će ovdje „samo prezimiti“.
Grčka, Cipar i Bugarska zajednički su zatražile da se dio izbjeglica podijeli među ostalim članicama Europske unije. Bi li ta trojka mogla prerasti u protutežu Višegradskoj skupini?
U Bosanskom Petrovcu najavljuju da će se boriti do kraja ukoliko kantonalna vlada pokuša preseliti migrante u Medeno Polje. Mještani kažu da nema kompromisa i s migrantima ne žele živjeti.
Za izbjeglice koje iz Grčke žele prema srednjoj Europi stanje je sve teže. One izvještavaju o policijskom nasilju i samovoljnim uhićenjima. Unatoč tome, i dalje na tisuće ljudi kreće na taj opasni put.
Kao što se i očekivalo topliji dani će biti povod da sve više migranata, koji se nalaze u BiH, krene preko Hrvatske prema Zapadu. Njemački fotograf York Wegerhoff je u Bihaću već pronašao grupe koje su krenule na put.
Mađarska je u rekordnom roku dala azil bivšem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom. No mađarski ministar pravosuđa je nagovijestio da bi Gruevski vrlo brzo mogao napustiti tu zemlju.