NATO: nikakva misija u Ukrajini, ali i dalje pomoć | Politika | DW | 16.03.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

NATO: nikakva misija u Ukrajini, ali i dalje pomoć

I u sjedištu NATO i u obraćanju ukrajinskog predsjednika američkom kongresu se čula molba za intervencijom snaga NATO-a u toj zemlji. No to bi gotovo izvjesno značilo svjetski sukob.

Već uoči sastanka ministara obrane zemalja članica NATO-a su se čule velike skepse prema inicijativi Poljske za "mirovnom misijom" obrambenog saveza u Ukrajini na poziv tamošnje vlade. Potpredsjednik poljske vlade Jaroslav Kaczynski koji je netom bio i u Kijevu je dodao kako ta "misija naravno ne može biti nenaoružana", ali kako bi ona bila na "teritoriji Ukrajine" kao suverene države.

No realnost takve misije bi neminovno značila oružani okršaj s ruskim jedinicama - sa svim posljedicama što bi to značilo. Zato su i ministri NATO-a možda spremni razmišljati o takvoj misiji, ali tek ako se postigne prekid neprijateljstava između Ukrajine i Rusije, kako kaže nizozemska ministrica obrane Kajsa Ollongren. Povrh toga Rusija mora povući svoje jedinice i mora postojati neki sporazum o tome između Kijeva i Moskve.

Zelenski se obraća članovima Kongresa

Ukrajinskog predsjednika su članovi Kongresa pozdravili na nogama i pljeskom, a predsjednica Kongresa ga je dočekala porukom "Slava Ukraini". Ali njegova molba će teško biti ispunjena...

Što uopće mogu ovakvi Ujedinjeni narodi?

A to je veoma malo vjerojatno, baš kao i uvjet koji je postavio ministar obrane Estonije, Kalle Laanet: da o takvoj misiji odluči Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. Obzirom na pravo veta Rusije u tom tijelu, vjerojatnost da se to dogodi je ravna nuli - makar i to pokazuje prastaru boljku Svjetske organizacije u ovakvim ili sličnim situacijama.

Jer danas je i najviše sudsko tijelo Ujedinjenih naroda, Međunarodni kazneni sud donijelo presudu na žalbu Ukrajine i naložilo Rusiji neka smjesta prekine napad na tu zemlju. Učinak te presude je praktično isključivo simboličan, a pri donošenju odluke predstavnik Rusije čak nije bio niti prisutan. Veliko je pitanje, hoće li to uopće javiti Putinu vjerni mediji u toj zemlji.

Međunarodni kazneni sud u Haagu

ICC je naložio Rusiji neka "smjesta" prekine vojni pohod na Ukrajinu. Ali što zapravo može najviše sudsko tijelo Ujedinjenih naroda - kad je riječ o nekoj državi VS-a s pravom veta?

"Ukrajina vas treba sad!"

Utoliko je i predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski polagao više nade u američki kongres kojem se obratio u video-prijenosu. Doček i pozdrav ukrajinskom predsjedniku je bio izuzetno srdačan, a on je pak u veoma emocionalnom nastupu apelirao na članove kongresa za proglašenje zone zabrane leta nad Ukrajinom. "Rusija je ukrajinsko nebo učinila izvorom smrti za tisuće ljudi(...) To je teror kakav Europa nije doživjela već 80 godina". Podsjetio je Amerikance i na Pearl Harbor i na 11.9. i apelirao: "Mi vas sad trebamo", jer "Rusija nije napala samo nas, ne samo našu zemlju, ne samo naše gradove, ona je pokrenula brutalan vojni pohod protiv vrijednosti za koje stojimo."

Zelenski će se videom ovog četvrtka obratiti i zastupnicima njemačkog Bundestaga, ali kad je riječ o Sjedinjenim Državama, tamo je američki predsjednik još uvijek odlučan izbjeći otvoreni sukob SAD i Rusije.

Uništeni ruski tenkovi u Ukrajini

Ručno protuoklopno oružje koje stiže Ukrajincima se pokazalo i više nego dobro. Ali baš zbog golemih gubitaka sad Rusi koriste prije svega dalekometno topništvo i napade iz zraka iz velikih - i kad je riječ o Stingerima - sigurnih visina. Zato i ima toliko civilnih žrtava, ali to je Kremlju najmanja briga.

Jamstvo sigurnosti?

To ne znači da SAD, baš kao i zemlje NATO-a nisu spremne pomoći Ukrajini u oružju: kako javljaju tamošnji mediji, američki predsjednik Biden je odobrio novu vojnu pomoć Kijevu u iznosu od 800 milijuna dolara koja će obuhvaćati ne samo protuoklopna i sustave protuzračne obrane, nego i oklopna vozila i helikoptere. I na sastanku NATO-a je bilo riječi o "bitnom" pojačanju svojeg istočnog krila, a makar glavni tajnik Stoltenberg nije htio jasno reći kako je sad ništavan sporazum s Rusijom koji je to zabranjivao, izjavio je kako se napadom na Ukrajinu Moskva tog sporazuma "očito ne drži"

Ipak su se pojavile i nade u mogući mirovni sporazum: iz Moskve se čulo kako bi ona mogla pristati na vojnu neutralnost Ukrajine po uzoru na Austriju ili Švedsku. Makar je spreman odustati od članstva u NATO-u, takvu neutralnost Kijev odbija, a zahtjeva jasna jamstva za njenu sigurnost. Doduše Ukrajina je već dobila određena jamstva i Washingtona i Moskve kad se odrekla atomskog naoružanja koje je u doba SSSR-a bilo stacionirano u toj zemlji, ali očito ta jamstva nisu potrajala vječito.

aš(agencije)