Nakon godinu dana Trumpa - prekid transatlantskih odnosa?

Sukob između europskih NATO-partnera i SAD-a svakim danom postaje sve oštriji: tako je američki predsjednik Donald Trump najavio posebne carine za nekoliko europskih država zbog Grenlanda. Njemačka i druge europske zemlje poslale su vojnike na Grenland kako bi iskazale – više simboličan – znak otpora Trumpovim najavama da će otok, koji pripada Danskoj, po potrebi zauzeti silom. Sada EU razmatra uvođenje carina na robu iz Sjedinjenih Američkih Država.

Pri tome je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul prilikom posjeta Washingtonu prije samo nekoliko dana još optimistično objavio: "Naše partnerstvo je snažno, mi smo sposobni djelovati i odlučni smo nastaviti širiti ovo partnerstvo." SAD stoji politički i vojno "u potpunosti na strani Europe", rekao je Wadephul.

Zauzimanje Grenlanda promijenilo bi sve

Sada sve više rastu sumnje u tu podršku. Sumnje ne samo u to da bi SAD u slučaju ruskog napada doista zaštitio europske NATO-države. Kada bi Washington doista povrijedio suverenitet NATO-partnera Danske, savez bi bio gotov, rekla je danska premijerka Mette Frederiksen.

"Doista je riječ o dramatično napetom vremenu", kaže Amerikanka Rachel Tausendfreund iz Njemačkog društva za vanjsku politiku za DW. "Njemačka se u međuvremenu pita treba li se pripremiti za napad svog najvažnijeg NATO-partnera. U tom smislu odnos nikad nije bio gori. S druge strane, kancelar Merz i Donald Trump prema svemu sudeći imaju prilično dobre odnose."

Ali tu više ništa nije sigurno. Na napad na Venezuelu i otmicu predsjednika Nicolasa Madura od strane američkih specijalnih jedinica kancelar se još reagirao oprezno i nazvao pravnu situaciju "kompliciranom", iako je akcija bila očito protivna međunarodnom pravu. Takva suzdržanost sada se, u svjetlu spora oko Grenlanda, jedva može očekivati.

Johannes Varwick, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Halleu, smatra da bi zauzimanje Grenlanda "doista bila ona poznata kap koja prelijeva čašu". Vjerujem da bi tada odnos povjerenja prema SAD-u vjerojatno bio nepovratno uništen. U načelu bi tada trebalo pritisnuti reset-gumb i vidjeti na kojoj se osnovi ubuduće može surađivati. Ali to će biti vrlo, vrlo teško, jer ste istovremeno naravno ovisni o SAD-u u mnogim pitanjima. Taj bi raskid bio skup, bio bi riskantan, ali onda vjerojatno neizbježan", objašnjava Varwick.

Ovisnost o SAD-u je ogromna

Taj raskid zagovornik transatlantskih odnosa Friedrich Merz svakako želi izbjeći. Trump, koji je 20. siječnja 2025. po drugi put položio prisegu kao predsjednik SAD-a, srušio je gotovo sve dosadašnje dogme nekadašnjeg bliskog partnerstva.

Merz još nije bio kancelar kada je Trump u veljači pred očima svijeta ponizio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Merz je tada rekao: "Najkasnije nakon ovih izjava Trumpa jasno je da je ovaj dio Amerikanaca u velikoj mjeri ravnodušan prema sudbini Europe." I kao svoj prioritet naveo postupno postizanje "neovisnosti Europe od SAD-a".

Ali to nije tako jednostavno, kaže Varwick: "Jedino što bi zapravo, ako uopće, moglo ostaviti dojam (na Trumpa) jest doista jedinstvena europska pozicija. Na tome radi Friedrich Merz, ali interesne razlike u europskim državama ipak su vrlo velike."

Merzov posjet Washingtonu bio je samo kratkotrajni uspjeh

Odnos se tijekom prošle godine nastavio pogoršavati. Američke uvozne carine na robu iz Europe posebno pogađaju njemačko gospodarstvo s njegovim velikim izvozom. U ratu u Ukrajini Donald Trump sve je jasnije pokazivao da bi zbog sklapanja mira znatno izašao u susret ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

No, unatoč svim sukobima – ili upravo zbog njih – Merz je početkom lipnja otputovao u svoj nastupni posjet Washingtonu. Sastanak je protekao bolje nego što se očekivalo, vjerojatno i zato što je Merz mogao reći da Njemačka sada želi trošiti mnogo više na obranu, kako je Trump zahtijevao. Ustupaka s Trumpove strane nije bilo.

Povratak imperijalizma

Od prosinca se događaji odvijaju ubrzano: u novoj strategiji nacionalne sigurnosti američka administracija upozorava Europu na "civilizacijsko uništenje" migracijom. Zapadna hemisfera proglašena je područjem utjecaja SAD-a. Zatim, nakon akcije u Venezueli, stigla je prijetnja Grenlandu.

Njemačka savezna vlada izgleda bespomoćno u nastojanju da s jedne strane zadrži Trumpa u potrazi za mirom u Ukrajini i kao zaštitnu silu Europe, a s druge strane ostane vjerna svojim vlastitim proklamiranim vrijednostima: poštivanju međunarodnog prava i međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima.

Rachel Tausendfreund iz Njemačkog društva za vanjsku politiku ne vjeruje da će se SAD potpuno okrenuti od Europe: "SAD želi ponovno kalibrirati odnos prema Europi, želi mnogo manji teret pri osiguravanju Ukrajine, ali čak i Trumpova administracija Europu i dalje vidi kao partnera, iako su neki u vladi izrazito protiv EU-a."

Politolog Johannes Varwick u svakom slučaju predviđa burna vremena za Njemačku, jer su se s Trumpom vratili imperijalizam i pravo jačega: "To je za Njemačku naravno jako, jako loša vijest, jer je ona kao malo koja druga država bila ovisna o stabilnom međunarodnom okruženju, s jedne strane sigurnosno-politički, a s druge i gospodarski. Njemački poslovni model se urušava, a bolje rješenje nije na vidiku."

Neprijateljsko raspoloženje u domovini Trumpovih predaka

Krajem prošle godine iz kancelarskog ureda se čulo da je Trump prihvatio Merzov poziv za posjet Njemačkoj. On ga je uputio prilikom posjeta Washingtonu u lipnju i pritom Trumpu uručio rodni list njegova djeda koji je iz Kallstadta u Falačkoj emigrirao u SAD.

Trump se vjerojatno osjećao počašćenim, kaže Tausendfreund, time što Njemačka priznaje njegovu obiteljsku povijest. No iz toga se ne bi smjeli izvoditi pogrešni zaključci. "To ne znači da ima ikakve snažne osjećaje trajne povezanosti s Njemačkom."

S kakvim raspoloženjem u populaciji bi se Trump morao suočiti pokazalo je istraživanje ARD-Deutschlandtrend početkom siječnja. Ukratko, rezultati su katastrofalni. Prema provedenoj anketi, samo 15 posto ispitanih smatra SAD pouzdanim partnerom. 76 posto misli da se Sjedinjenim Državama više ne može vjerovati.

Poziv u Njemačku upućen je dok je odnos već bio jako napet, ali mnogo prije najnovije eskalacije oko Grenlanda. Da će Donald Trump pod tim okolnostima uskoro doći u Njemačku, trenutačno se čini nezamislivim.