Nijemci kritični prema Trumpu i vlastitoj vladi

Već duže vrijeme se naslućivalo da su Sjedinjene Američke Države usmjerile pažnju prema Venezueli. Ipak, vojna intervencija u toj južnoameričkoj zemlji mnoge je iznenadila. U noći između 2. i 3. siječnja vlastodržac Nicolas Maduro i njegova supruga zarobljeni su i oteti zbog navodnih poslova s drogom te prebačeni u SAD.

Kada je riječ o građanima Njemačke, njih sedam od deset smatra da intervencija nije bila opravdana.

To pokazuje aktualno istraživanje Deutschlandtrend, koje redovito objavljuje javni servis ARD. Institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest-dimap proveo je istraživanje između 5. i 7. siječnja na uzorku od 1.323 građana s pravom glasa.

Svaki drugi Nijemac smatra da bi se Njemačka i Europska unija trebale jasno odrediti protiv postupaka SAD-a – čak i ako bi to moglo naljutiti američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Pravo jačeg

Oštra kritika SAD-a u Njemačkoj za sada dolazi uglavnom iz redova oporbe. Savezni kancelar i demokršćanin Friedrich Merz u prvoj reakciji ostao je suzdržan. Ipak, čak i među pristašama njegove stranke CDU većina priželjkuje oštriji ton prema Washingtonu. Kada se pogledaju stranačke preferencije, jedino su pristaše Alternative za Njemačku (AfD), koja je djelomično krajnje ekstremno desna, većinski drugačijeg mišljenja. Više od polovice smatra da se treba suzdržati od oštrih izjava kako se ne bi provociralo Trumpa.

Politikom američkog predsjednika nezadovoljno je osam od deset ispitanika u Njemačkoj. Isti postotak ujedno je zabrinut zbog toga što u svjetskoj politici sve više prevladava „pravo jačega". Čak 69 posto Nijemaca izražava zabrinutost za sigurnost u Evropi, dok 62 posto ispitanika brine odnos između Njemačke i SAD-a. Ugled Sjedinjenih Američkih Država u očima njemačke javnosti nalazi se na najnižoj razini do sada.

Može li se NATO još osloniti na SAD?

Tek svaki sedmi građanin Njemačke smatra SAD pouzdanim partnerom – najmanji postotak ikada zabilježen u okviru istraživanja Deutschlandtrend. Jedino Rusija ima lošiju reputaciju: 83 posto ispitanika ocjenjuje ju kao nepouzdanog partnera.

Pao je i ugled Ukrajine: dok je prije šest mjeseci 48 posto Nijemaca smatralo da je Ukrajina pouzdan partner, sada to misli samo 40 posto ispitanih.

Velike sumnje postoje i kada je riječ o ulozi SAD-a kao zaštitne sile unutar NATO-a. Nešto više od polovice građana podržava ideju o europskom vojnom savezu koji bi bio manje ovisan o NATO-u.

Malo optimizma na početku nove godine

Kriza na globalnom planu, ali i problemi unutar same Njemačke predstavljaju veliki izazov u tek započetoj godini za vladu u Berlinu, koju čine demokršćani (CDU/CSU) i socijaldemokrati (SPD). Kao i prethodnih mjeseci, jasna većina građana nezadovoljna je radom vlade. Na početku ove godine rad savezne vlade pozitivno je ocijenio tek svaki peti birač, isto kao i u prosincu.

Nijemci u Novu godinu ulaze s malo nade. Kao i neposredno uoči izvanrednih parlamentarnih izbora prije skoro godinu dana, trenutno čak 84 posto birača vidi razloge za zabrinutost kada je riječ o stanju u zemlji.

Gospodarstvo i migracije – ključne teme

Gospodarska situacija u Njemačkoj danas se ocjenjuje tek neznatno bolje nego prije godinu dana – dobrom ju smatra 20 posto ispitanih (četiri posto više nego u veljači 2025).

I pitanje migracija ostaje veliki izazov za vladu. Iako su sumnje u sposobnost države da kontrolira i regulira migracije u cjelini manje nego prije, i dalje 61 posto građana smatra da vlasti nemaju situaciju pod kontrolom. Jedino među pristašama Zelenih postoji jasna većina koja ocjenjuje da se useljavanje dobro ili vrlo dobro drži pod kontrolom. Kod birača SPD-a i demokršćana stavovi su podijeljeni, dok gotovo svi glasači AfD-a smatraju da kontrola migracija ne funkcionira.

Hoće li vladajuća koalicija opstati?

Nezadovoljstvo radom vlade odražava se i u rezultatima anketa. Kancelar Friedrich Merz (CDU) je u siječnju dobio pozitivne ocjene od oko 24 posto birača (+1), dok potpredsjednik vlade i šef SPD-a Lars Klingbeil ima pozitivne ocjene 26 posto ispitanih (-4). Polovica ispitanih (48 posto) vjeruje da će koalicija opstati narednih dvanaest mjeseci, dok gotovo isto toliko (45 posto) očekuje njen raspad.

Kada bi se ove nedjelje održali parlamentarni izbori, izvjesno je da vladajuća koalicija CDU/CSU/SPD više ne bi imala većinu. Demokršćanske stranke bilježe blagi rast i sada imaju podršku od 28 posto (+1) birača. Podrška SPD-u iznosi 13 posto (-1), koliko je iznosila i prošlog ljeta. AfD ostaje na 25 posto. Zeleni i Ljevica zadržavaju 12, odnosno 11 posto podrške, dok ostale stranke ne bi prešle izborni prag. Savez Sahra Wagenknecht (BSW) i liberali (FDP) dobili bi po tri posto glasova.