Na samoj granici – novi spor Atene i Ankare | Politika | DW | 26.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Na samoj granici – novi spor Atene i Ankare

Turski vojnici su navodno zaposjeli otočić na rijeci Marici koja je granica Turske s Grčkom. Atena u isto vrijeme demantira tu vijest, ali i prosvjeduje. Izgleda da je sporna nova granična ograda.

Rijeka Marica na grčko-turskoj granici (picture-alliance/dpa/S. Baltagiannis)

Rijeka Marica na grčko-turskoj granici

Barem jedna stvar nije sporna: rijeka koja se u svom bugarskom toku zove Marica, a u Grčkoj Evros, jest prirodna granica Grčke i Turske. Godine 2012. Grčka je na njoj podigla ogradu visoku tri metra i dugačku deset kilometara, kako bi zaustavila „neregularnu migraciju“ iz Turske.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je u veljači 2020. na drugom mjestu otvorio granicu prema Grčkoj za izbjeglice, a Grčka je reagirala policijskom silom. Vlada u Ateni je tada najavila da će produžiti ogradu s bodljikavom žicom.

Sredinom travnja je Turskoj priopćeno da će se nastaviti radovi i to isključivo na grčkom teritoriju. Jedanaestog svibnja turski ministar vanjskih poslova prosvjedovao je zbog toga i predložio da se sastanu grčki i turski stručnjaci, kako ne bi došlo do povrede granice.

Pokretna granica

Obje strane imaju problem da se granica može promijeniti bez utjecaja čovjeka. Konstantinos Filis, direktor atenskog Instituta za međunarodne odnose, objašnjava: „Kako protječe vrijeme mijenja se i korito rijeke, to je normalno na tom području. I zbog toga može doći do neznatne promjene granice.“ Filis kaže da se u posljednjih nekoliko mjeseci uz rijeku razvilo močvarno područje koje se poslije toga isušilo. Sada je teško reći s koje strane granice se nalazi sporno zemljište, otprilike jedan hektar. Tako da ni Filis ne može reći jesu li turski vojnici stupili na grčko tlo.

Grčka oporba predvođena bivšim premijerom Alexisom Tsiprasom traži od grčke Vlade da zauzme stav o „samovoljnim i agresivnim akcijama Turske". Međutim, grčki glavni stožer demantira vijest o pojavljivanju turskih vojnika na grčkom teritoriju. Čak i desno orijentirani atenski list Demokratia, koji ne propušta priliku za verbalne napade na Tursku, iza svog naslova stavlja upitnik: „Je li okupiran grčki teritorij?“

Grafički prikaz granice između Grčke i Turske

Rijeka Marica je službeno prihvaćena kao granica između Grčke i Turske. Ali, rijeka povremeno mijenja svoj tok, što dovodi i do neznatnog pomicanja granice.

Spor simboličnog karaktera

„Strana sila se ne nalazi na grčkom tlu“, navodi su u priopćenju grčkog Ministarstva vanjskih poslova, izdanom prošlog vikenda. Ministar vanjskih poslova Nikos Dendias u nedjelju na televiziji Skai bio je još jasniji kada je rekao da su takve vijesti „besmislice“. On smatra da Turska provodi „militarizaciju sporova“, ali Grčka ne bi smjela upasti u tu zamku. Atenski tjednik To Vima javlja da su na području Feres turski stručnjaci na pograničnoj rijeci Marici već izvršili mjerenja – moguće je da se pri tome nisu držali samo turskog teritorija. Ipak, izgleda da eskalacija nije u interesu Ankare. Turski veleposlanik u Ateni Burak Ozugergin je u intervjuu za To Vima rekao da je on sa svojim grčkim kolegom suglasan „da se ovdje radi o tehničkom pitanju, a ne o pograničnom konfliktu“.

Što god se dogodilo na rijeci Evrosu ili Marici, to je karakteristično za stalnu napetost između dvije članice Sjevernoatlantskog saveza – Grčke i Turske. Skoro da su zaboravljene pozitivne epizode u odnosima dviju zemalja. Kada je turski grad Izmir 1999. teško stradao u potresu, grčki spasioci su bili među prvima koji su pružili pomoć. Nešto kasnije je Atenu pogodio potres, a turski spasioci su odmah pohitali pomoći. Ta „diplomacija potresa“ dovela je do popuštanja napetosti i do normalizacije odnosa – ta atmosfera je za mlađe generacije sasvim normalna.

Međutim, poslije neuspjelog puča protiv Erdogana u ljeto 2016, na Egej, među susjede, navukli su se teški oblaci. Više turskih časnika pobjeglo je u Grčku i tu su zatražili politički azil. Grčko pravosuđe do danas odbija izručiti ih Turskoj, što izaziva Erdoganov bijes.

Nova napetost zbog izbjegličke politike

Politolog Filis smatra da je nova prekretnica u odnosima uslijedila u veljači ove godine, poslije izbijanja nasilja na graničnom prijelazu između Turske i Grčke Kastanies/Pazarkule. Erdogan je dozvolio tisućama izbjeglica da krenu prema Grčkoj granici. Međutim, to mu se politički nije isplatilo.

„Gubitak prestiža Erdogan želi nadoknaditi agresivnim ponašanjem – na primjer, kada pokazuje vojsku na graničnoj rijeci Evrosu“, smatra ovaj analitičar. Filis procjenjuje da grčka strana nije imala drugog izbora osim da policija potisne migrante koji su nadirali iz Turske. On to objašnjava ovako: „Što mislite, što bi se dogodilo da se 20.000 pridošlica preko noći našlo na grčkom teritoriju? To bi proizvelo strašan pritisak na Grčku i na čitavu Europsku uniju.“

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic