Moskva i Beograd uskoro više neće biti prijatelji? | Politika | DW | 20.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Moskva i Beograd uskoro više neće biti prijatelji?

U Srbiji jačaju prosvjedi protiv predsjednika Aleksandra Vučića. Ruski političari reagiraju s negodovanjem na nemire u Beogradu. Srbija je naime tradicionalno blisko povezana s Rusijom.

Plakati i transparenti u znak podrške Rusiji i dobrodošlice Putinu u Beogradu (picture-alliance/Pixsell/S. Ilic)

Dobrodošlica Putinu u Beogradu u siječnju 2019.

Onaj tko kao Rus putuje u Srbiju oduševljen je: "Srbi vole Ruse!”. Gostoljubivi, ugodni, slični jezici. Ovo oduševljenje ne važi samo kao dio svakodnevnog folklora, već je važilo i za brojne političare. Važilo. Do sada. Aktualni prosvjedi protiv predsjednika Aleksandra Vučića bi to mogli promijeniti. Zbog toga Moskva ovih dana sa zabrinutošću gleda prema Beogradu.

Srbijanski predsjednik slovi kao prijateljski raspoložen prema Rusiji, njegova politika prema Kremlju je predvidiva. No koliko dugo će on ostati na vlasti? Njegova zemlja je jedan od rijetkih preostalih saveznika Rusije u Europi? Što će se dogoditi ako Vučić ode? Hoće li dobra bilateralna politika biti zasjenjena? Prijeti li kraj rusko-srpskom prijateljstvu?

Na kocki su osim političkih i ekonomski interesi. Srbija kupuje rusko oružje i ruske sirovine. Beograd je zainteresiran za ruski plinovod "Turkish Stream” koji je trenutno u izgradnji. Jedan dio toga plinovoda treba ići kroz južnu Srbiju, blizu Kosova.

Oleg Bondarenko iz ruske Zaklade za naprednu politiku smatra da je sve ovo ugroženo ukoliko predsjednik Vučić bude prisiljen napustiti svoju funkciju. Ovaj stručnjak u razgovoru za DW izražava zabrinutost za ruske investicije u srbijansko gospodarstvo i stabilnost na Kosovu: "Rusija treba stabilnu Srbiju. Rusija treba predsjednika koji je predvidiv kao što je Aleksandar Vučić”, kaže Bondarenko. On pretpostavlja da Zapad ima umiješane prste i da vrši pritisak na Vučića kako bi on – kao prvi srbijanski predsjednik – priznao neovisnost Kosova.

Vladimir Putin (lijevo) i Aleksandar Vučić u Beogradu u siječnju 2019. (picture-alliance/TASS/M. Metzel)

Vladimir Putin (lijevo) i Aleksandar Vučić u Beogradu u siječnju 2019.

Strah za bliskog saveznika

Inače mnogi u Moskvi sumnjaju u zloglasnu "ruku Zapada”. Posebice jer SAD govori o tome da ruski utjecaj na Balkanu treba potisnuti. Moskovska radio postaja Kommersant FM citira politologa Aleksandra Safonova: "Ovaj pritisak sa Zapada se sastoji u tome da se Srbija maksimalno uvuče u euroatlantske integracije. Između ostalog treba biti pripremljen teren za prijem Srbije u NATO. Srbija profitira od toga da ne podržava proturuske sankcije. Za razliku od predsjednika Vučića, srbijanska oporba neće podržavati ruske interese na Balkanu”, kaže Safonov.

Činjenica je da je Srbija jedina zemlja u Europi koja odbacuje proturuske sankcije. Za Moskvu je stoga Beograd ključ za europsku politiku, zaključuje Bondarenko. "Aktualni prosvjedi će u velikoj mjeri oslabiti srpsko-ruske veze”, rezimira ovaj politolog u razgovoru za DW.

S njim se ne slaže moskovski publicist Ivan Preobraženski: "Ništa bitno se neće promijeniti. Od početka Vučićevog predsjedničkog mandata Moskva u njemu nije vidjela zaista proruskog političara. Unatoč tome to nije spriječilo ruskog predsjednika Putina da izgradi dobre veze sa srbijanskim rukovodstvom”, kaže on. Preobraženski također sumnja da će doći do promjene vlasti u Beogradu. "Čak i kada bi do toga došlo u novoj koaliciji bi se našlo dovoljno simpatizera Moskve”, pretpostavlja Preobraženski. Kao i Bondarenko i Preobraženski smatra da Srbija ima ključnu ulogu za europsku politiku Rusije: "Gubitak Srbije bi bio isto što i gubitak Balkana”, posebice zbog srbijanskog odbijanja zapadnih sankcije protiv Rusije. No Bondarenko ne vjeruje da bi eventualna promjena vlasti u Beogradu promijenila prorusku orijentaciju Srba.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva