Putin u Srbiji – obostrana korist | Politika | DW | 18.01.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Putin u Srbiji – obostrana korist

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegova delegacija završila je posjet Srbiji, četvrti po redu. Pitanje koje se nameće glasi: čime je to mala Srbija zaslužila toliku pozornost Rusije?

Posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Beogradu podsjećao je prije svega na neradni dan, ili recimo na dan za pješake bez automobila. Kako je većina državnih firmi bila prinuđena organizirano slati zaposlene na razne punktove po gradu kako bi predstavljali spontano okupljene građane, atmosfera je u svakom slučaju bila neradna i karnevalska.

S obzirom na to da je zbog velikih mjera osiguranja promet tijekom dana manje-više bio u prekidu, nepregledne kolone pješaka preplavile su beogradske ulice pokušavajući nekako stići do svojih kuća. Tijekom čitavog dana u Beogradu su se mogle vidjeti grupe ljudi koji su, opremljeni srpskim i ruskim zastavama, u glavni grad Srbije došli iz unutrašnjosti. Svakako je bilo i onih koji su samoinicijativno htjeli da tokom večeri uživo vide Vladimira Putina ispred Hrama Svetog Save, ali se jednostavno nije moglo sakriti da je mnogima to bila radna obaveza.

Oko 120.000 ljudi, koliko ih je prema službenim tvrdnjama bilo na Svetosavskoom platou, na kraju posjeta je od Putina dobilo jednu rečenicu na srpskom: Hvala na prijateljstvu. Slobodan dan, sendvič, sok i 1.500 dinara, izlet u Beograd, orden za Vučića, i Putinovo hvala – svako će na svoj način zapamtiti posjet ruskog predsjednika.

Obostrana korist

Ruska delegacija je bila, reklo bi se, prva liga ruske administracije, a u pratnji ruskog predsjednika bili su i brojni novinari i privrednici iz Rusije. Kako je ovo četvrti posjet Vladimira Putina Srbiji pitanje koje se nameće glasi: čime je to mala Srbija zaslužila toliku pozornost Rusije?

Vanjskopolitički komentator Boško Jakšić smatra da su za ovaj posjet Putin i Vučić imali obostrani interes: „Putinov interes je da bilo koji sporazum između Srbije i Kosova koji bi pisali Washington i Bruxelles, sačuva Srbiju pod ruskim utjecajem. Srbija – i Republika Srpska u fusnoti – trenutno ostaju glavni oslonac ruskih interesa na zapadnom Balkanu. Vučić s druge strane želi čuti kako Putin reagira na mogućnost sporazuma Beograda i Prištine. Pritom je poslao poruku, prije svega onima koji su protiv tog sporazuma, kako za to ima Putina na svojoj strani", ocjenjuje Jakšić.

Putin u Srbiji – nelagoda u EU-u

Serbien Staatsbesuch russischer Präsident Wladimir Putin in Belgrad (Reuters/K. Coombs)

Puste ulice Beograda

Sugovornici DW-a primjećuju da Putin, ako izuzmemo neke veće međunarodne događaje, nema puno adresa u Europi na koje može otputovati. U tom smislu i Vladan Marjanović, novinar tjednika NIN, primjećuje „kako Putinu nikako ne može štetiti da u jednoj europskoj zemlji, pritom još kandidatu za članstvo u EU, bude dočekan srdačnije nego što bi ovih dana bio dočekan u nekoj udaljenoj ruskoj pokrejini. Posebno nakon nedavnog podizanja starosne granice za odlazak u mirovinu u Rusiji, što se odmah negativno odrazilo i na stupanj Putinove popularnosti".

Marjanović dodaje da, nakon poraza ruske politike u Crnoj Gori i Makedoniji, Putinu dobro dođe da demonstrira kako još uvijek drži neke pozicije u ovom dijelu Europe. „Dodatna dobit je nelagoda koju će ovaj posjet izazvati unutar Europske unije", kaže Marjanović.

Ako je suditi na temelju izjava Vučića i Putina, problem Kosova je bio jedna od glavnih tema posjeta Beogradu. Putin je ponovio manje više poznat stav da bi izlaz trebalo tražiti „kroz obostrano prihvatljivo rješenje i poštovanje Rezolucije 1244 SB UN", dok je predsjednik Vučić naglasio „da bez Rusije neće biti nikakvog rješenja kosovskog pitanja".

Ostalo je nejasno je li Vučić ruskom predsjedniku predstavio neke svoje planove o rješavanju kosovskog pitanja, ali primjetno je da su mediji bliski vlastima proteklih dana upali u euforiju, jer je na naslovnicama osvanulo kako Putin vraća Kosovo Srbiji.

Rusija naplaćuje suglasnost

To su, naravno, tabloidne fantazije, ističe Boško Jakšić. „I mislim da se Rusija tu krije iza sada već standardnih izjava kako će prihvatiti ono o čemu se dogovore Beograd i Priština. Čini mi se da bi Rusija za takav potez očekivala jamstva Srbije da neće otploviti putem Makedonije i Crne Gore. A s druge strane, sigurno bi očekivala i neke ustupke od Washingtona i Bruxellesa. Mogli bi rado rekli: u redu, nećemo stavljati veto na jedan takav sporazum Beograda i Prištine, ali to ima svoju cijenu", uvjeren je Jakšić.

Pisanje ruskih medija na neki način potvrđuje takva zapažanja. Prema njihovim ocjenama, prihvaćanje podjele ili razgraničenja Kosova i Srbije otvorilo bi prostor za priznanje Kosova. To bi Kosovo definitivno učvrstilo kao NATO protektorat, a u Moskvi se strahuje da bi Vučić nakon toga zemlju dalje vodio ka NATO-u. Na takav razvoj događaja upozorava i srpska opozicija, koja smatra da bi, nakon priznanja Kosova, Vučić radi očuvanja vlasti pokrenuo novi projekt – članstvo Srbije u NATO.

To je vrlo moguć scenarij, navodi Boško Jakšić. „Rusija je svoj utjecaj na zapadnom Balkanu znatno proširila zbog kosovskog pitanja. Bilo kakvo konačno rješenje značilo bi zatvaranje tog dragocjenog kanala za ruski utjecaj. A to nikako nije u ruskom interesu", skreće pažnju Jakšić.

Putinofilija za narod

Serbien Staatsbesuch Putin (picture-alliance/TASS/M. Metzel)

Obostrana korist - Vladimir Putin i Aleksandar Vučić

Srpska oporba je, inače, na razne načine pokušala upozoriti Moskvu da je posjet Beogradu zapravo podrška režimu Aleksandra Vučića, a ne srpskom narodu. Skrenula se pozornost na činjenicu da vlast srpskog predsjednika taj posjet koristi za svoje stranačke ciljeve i da bi Moskva o tome morala voditi računa. Ali, od tih upozorenja očito nije bilo neke koristi, jer je Vučić svoj imidž velikog ruskog oslonca u Srbiji zacementirao ordenom Aleksandra Nevskog, koji mu je Putin uručio tijekom posjeta Beogradu.

Takvi apeli u Moskvi uvijek bivaju ignorirani, napominje Vladan Marjanović. „Pogotovo je to slučaj kada postoji bliskost s vlastima zemlje o kojoj je riječ, kao što je to u slučaju Srbije. Nisu Rusi kao Amerikanci pa da se tijekom posjeta njihovih dužnosnika organiziraju i sastanci s predstavnicima oporbe. To nikad nije bio ruska praksa. Zato je svaki pokušaj da se iz oporbenih redova privuče pozornost Kremlja uvijek bivao i bit će osuđen na odsustvo reakcije", smatra Marjanović.

Boško Jakšić problem pokušava sagledati iz drugog ugla. „Na prvi pogled bi se moglo reći da je ovo podrška Vučiću, ali mislim da je to pogrešna ocjena", kaže Jakšić. Čelnici dolaze i odlaze, ali rusofilija u narodu ostaje, otprilike tako Jakšić vidi čitav Putinov pristup.

„Nije Vučić čovjek velikog povjerenja u Moskvi, niti od Putinovog povjerenja. Putin je svoje akcije usmjerio prema srpskoj javnosti u kojoj raste rusofilija ili putinofilija. Taj ruski utjecaj je onda daleko stabilniji kada vi imate podršku široke javnosti u Srbiji, nego podrška jednom čelniku – koliko god on djelovao moćan", ocjenjuje Jakšić.

Gospodarska pitanja kao dimna zavjesa

Wladimir Putin in Serbien (picture-alliance/Pixsell/S. Ilic)

Putinofilija i rusofilija

Dosta toga je bilo neizgovoreno tijekom Putinovog posjeta Beogradu, a o čemu je naravno ponovo više pisao ruski nego srpski tisak. Sudbina ruskog humanitarnog centra u Nišu ostaje i dalje nerazjašnjena, što Vladana Marjanovića navodi na zaključak da „Vučić i dalje nije spreman da pruži diplomatski status njegovom osoblju. Alternativa bi bila da o tome uopće nije bilo riječi, što bi bilo iznenađujuće. S druge strane, Putin nije djelovao nezadovoljno poslije razgovora, što možda nagovještava da je u vezi s ovim pitanjem dobio odgovor koji smatra prihvatljivim. Pitanje je samo kakav", ističe novinar NIN-a.

Primjetno je također bilo da su se obje strane trudile da posjetu daju prije svega ekonomski značaj, ali za Boška Jakšića to nije baš bilo uvjerljivo. „Rusija prije svega nije u prilici da bude neki veliki investitor, a ni Srbija da bude neki veliki izvoznik. To što je privreda gurnuta u prvi plan može samo biti signal da su prije svega oko Kosova vođeni ozbiljni razgovori, ali i povodom centra u Nišu, koji se službeno nije ni spominjao. To bi moglo značiti da oko tog centra najvjerojatnije nema nikakvog dogovora", zaključuje Jakšić.

 

Preporuka uredništva