Mogu li Finska i Švedska pomoći u dekarbonizaciji energetskog sektora? | Gospodarstvo | DW | 23.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Ekologija

Mogu li Finska i Švedska pomoći u dekarbonizaciji energetskog sektora?

Potražnja za rijetkim metalima raste. Geopolitička stvarnost i problemi u lancu opskrbe povećavaju pritisak na zemlje EU-a da nastave s vlastitom eksploatacijom ovih metala kako bi dekarbonizirali svoje ekonomije.

Europska unija želi smanjiti svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima i ubrzati svoje napore u dekarbonizaciji energetskog sektora. Sirovine i rijetki metali imaju u tome ključnu ulogu. Minerali, posebno litij, najpotrebniji su za tzv. čiste tehnologije. Važna nalazišta za vađenje ovih metala koncentrirana su u Aziji, Južnoj Americi i Oceaniji (Australija, Novi Zeland i nekoliko otočnih skupina u Tihom oceanu).

Finska i Švedska, dvije europske zemlje koje trenutno apliciraju za članstvo u NATO-u, imaju dugu rudarsku tradiciju i mogle bi pomoći u rješavanju deficita u EU, ali tu je još mnogo otvorenih pitanja.

"Mi smo najvažnije rudarske zemlje u Uniji. Švedska sama proizvodi više 90% kompletne željezne rude koja se vadi u EU-u", kaže za DW Maria Suner, izvršna direktorica Švedskog udruženja za rudarstvo, rijetke metale i mineralne sirovine (Svemin) i dodaje: „No to je tek nešto više od četvrtine potreba, što znači da EU još uvijek mora uvoziti 70 posto svoje željezne rude." Finska i Švedska također dijele mineralima bogat skandinavski rudni bazen. Prema riječima Marie Suner, stijena ispod Skandinavskog poluotoka i poluotoka Kola ima potencijal pružiti sve što se nalazi na listi rijetkih sirovina potrebnih EU-u.

Europska komisija sastavila je popis rijetkih sirovina (CRM) 2011. Ekonomska vrijednost i rizici u snabdijevanju dva su kriterija koja se koriste za određivanje važnosti materijala. Lista je sve duža.

Seltene Erden Mine

Rudnik na sjeveru Kine: EU ovisi o kineskim rijetkim metalima

Rusija i sigurnost opskrbe

Ruska invazija na Ukrajinu glavni je razlog što Finska i Švedska podnose zahtjev za članstvo u NATO-u, a vjerojatno i što srednjoročno nastoje ojačati rudarstvo. Izvršna direktorica Svemina kaže da se fokus na rudarstvo povećao zbog pandemije COVID-a uslijed koje je došlo do prekida opskrbnog lanca, ali posebno nakon što je Rusija napala Ukrajinu. To je doprinijelo povećanju potražnje i podizanju cijena sirovina koje su dostigle novi rekord.

Kina je najveći proizvođač grafita i rijetkih sirovina. Prema podacima Međunarodne energetske agencije, Kina prerađuje 87% rijetkih metala, 65% kobalta, 58% litija i 35% nikla. Rusija je druga po važnosti zemlja u svijetu za vađenje nikla i treća po vađenju kobalta.

"Ako postoji veća podrška rudarskim aktivnostima u Europi, ne vidim to kao rezultat ruskih neprijateljskih aktivnosti. Tu se više radi o pitanju je li se Europa probudila kada je riječ o činjenici da joj nedostaju metali", kaže za DW izvršni direktor Finskog rudarskog udruženja (FinnMin) Pekka Suomela.

Trenutne prepreke

Povećanju eksploatacije ruda protive se mnogi ekolozi navodeći potrebu za zaštitom biološke raznolikosti. U ožujku, kada je švedska vlada dopustila eksploataciju najvećeg neiskorištenog nalazišta željezne rude u Skandinaviji, švedska aktivistica za zaštitu klime Greta Thunberg i pokret Fridays for Future rekli su da Švedska "vodi rat protiv prirode".

 Greta Thunberg

Greta Thunberg: Švedska "vodi rat protiv prirode"

Finska, Norveška i Švedska imaju najmanju gustoću naseljenosti u Europi, što bi teoretski moglo biti plus za kopanje ruda. Ipak, mnoga slabo naseljena područja su zaštićena. "Gotovo polovica švedskog teritorija je područje uzgoja sobova, čime se bave pripadnici Samija, jedinog autohtonog naroda u Europi", rekla je Suner. "Ali područje potrebno za kopanje rijetkih metala je vrlo limitirano i mi znamo kako smanjiti negativan utjecaj na prirodu."

Čudan vremenski okvir

U Europskoj uniji može proći i do 25 godina da bi se od faze istraživanja prešlo na komercijalnu eksploataciju metala. Iz udruženja Svemin s tim u vezi predlažu 27 reformi, uključujući skraćivanje postupaka za izdavanje dozvola. Brige oko srednjoročnog utjecaja na okoliš često su u suprotnosti s dugoročnim naporima dekarbonizacije. Iako su zemlje članice EU-a odgovorne za zakone na tom području, Bruxelles se bavi aspektima koji se odnose na zdravlje, vodu i korištenje zemljišta.

Trenutna geopolitička situacija mogla bi povećati stupanj društvenog prihvaćanja eksploatacije sirovina i rijetkih metala, ali tu je potreban oprez. Prema riječima Pekka Suomele, Europska unija mora paziti da ne izvrši preveliki pritisak ni na jednu državu, kako bi izbjegla otpor koji bi lako mogao promijeniti javno mnijenje.

Druga moguća prepreka odnosi se na cijene energije. One su prilično fer i umjerene u sjevernoj Švedskoj i Finskoj i znatno su ispod razine cijena koje prevladavaju u srednjoj Europi. Ali povećanje eksploatacije rijetkih metala zahtijeva koherentna ulaganja u energetske projekte.

"Sektor eksploatacije rijetkih metala planira desetostruko povećanje potrošnje električne energije do 2050. godine", komentirala je Maria Suner i dodala: "Osim toga, imamo i druge projekte za proizvodnju baterija i čelika iz nefosilnih materijala biološkog porijekla. Takvi projekti nisu pokriveni proizvodnjom električne energije kakvu danas imamo u Švedskoj."

Zum Thema - Erzabbau in Schweden

Ekološki aktivisti u Švedskoj: EU ne smije vršiti preveliki pritisak ni na jednu članicu

Susjedne zemlje

Estonija, još jedna zemlja koja graniči s Rusijom, aktivna je u lancu opskrbe čistom tehnologijom i u njoj se nalazi jedini komercijalni pogon za preradu rijetkih metala u Europi. Objekt je u vlasništvu tehnološke tvrtke Neo Performance Materials iz Toronta. Ova firma je 2020. pokrenula inicijativu za proširenje snabdijevanja rijetkim metalima njihovog pogona za preradu koji se nalazi u mjestu Sillamae u blizini Finskog zaljeva.

Constantine Karayannopoulos, predsjednik i izvršni direktor tvrtke Neo, kaže za DW da je rat u Ukrajini natjerao rafinerije da pomnije preispitaju svoje globalne lance snabdijevanja. "Neo nije iznimka", objasnio je, podsjetivši da je njihov dobavljač s ruskog poluotoka Kole bio pouzdan isporučitelj više od 40 godina.

"Geopolitički razlozi uvijek su važan faktor, ali naš primarni pokretač je bila i ostala potražnja od strane kupaca", ističe Karayannopoulos. Kako stvari sada stoje, potražnja će rasti. Prema podacima Europskog udruženja metalske industrije (Eurometaux), upotreba litija u čistim tehnologijama mogla bi se povećati za nevjerojatnih 2.109% do 2050. godine. Očekuje se i da će se potražnja za disprozijem, telurom i skandijem više nego udvostručiti tokom narednih 30 godina.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic