Borba za blago Grenlanda | Priča dana | DW | 22.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Posljedice klimatskih promjena

Borba za blago Grenlanda

Globalno zatopljenje topi led na Grenlandu i time otvara pristup neiskorištenim zalihama prirodnih bogatstava. Najnoviji izbori su pokazali podijeljenost zemlje koja traži balans između održivosti i privrede.

Poljoprivrednica Naasu Lund baca pogled na svoj posjed. Tišinu prekida samo vjetar i udaljeno blejanje ovaca. Njezino gazdinstvo u blizini grada Narsaqa je udaljeno samo sedam kilometara od jednog planiranog rudnika u kojom bi se trebao eksploatirati uran i rijetki zemni metali.

Lund je bila zabrinuta da bi taj rudnik mogao ugroziti njezinu farmu, koja se već generacijama nalazi u posjedu obitelji, ali i netaknutu prirodu koja privlači turiste. Sada može odahnuti. Bar na neko vrijeme. Planovi o gradnji rudnika su zaustavljeni.

„Mi smo čuvari ove zemlje i smatramo se dijelom prirode. Sada imamo mogućnost ovaj razvoj planirati onako kako mislimo da je najbolje", kaže Lund.

Otpor rudniku je doveo do izbornog uspjeha

Inuit Ataqatigiit slavi pobjedu početkom travnja

Inuit Ataqatigiit slavi pobjedu početkom travnja

Oko planiranog rudnika Kvanefjeld se mjesecima vodila žestoka predizborna kampanja. Svađa oko rudnika je svrgnula stranku Siumut koja je na vlasti otkako je ova država-otok stekla djelomičnu autonomiju od Danske 1978.

Stranka Siumut, koja se zalagala za projekt, je na posljednjim izborima izgubila od stranke Inuit Ataqatigiit (IA) koja se zalaže za zaštitu okoliša. Ova stranka je obećala gašenje projekta rudnika no to zasad nije moguće jer IA ne može vladati sama te je još uvijek u potrazi za koalicijskim partnerom.

No kontroverzna rasprava oko rudnika je pokazala podvojenost naroda na sjevernom Atlantiku oko pitanja financijskog dobitka i zaštite netaknutog arktičkog okoliša. Rasprava se posljednjih godina intenzivirala otkako je globalno zatopljenje otopilo velike dijelove ledene površine i time za eksploataciju oslobodilo ogromne rezerve rudnih bogatstava kojima raspolaže ovaj otok. To je opet pobudilo zanimanje velikih sila poput SAD-a i Kine. 

Rudnik obećava ogromnu dobit

„Rijetki zemni metali su zanimljivi za mnoge zemlje, ali posebice za Kinu koja u ovom području drži monopol kad je u pitanju know-how za eksploataciju", kaže Jesper Willaing Zeuthen, izvanredni profesor na Sveučilištu u danskom Aalborgu i stručnjak za odnose Kine prema Arktiku.

Kvanefjeld skriva najveće zalihe rijetkih zemnih metala izvan Kine. Sedamnaest elemenata među kojima su itrij i skandij su potrebni prije svega u proizvodnji mobitela i automobila na električni pogon. Zagovornici rudnika tvrde da bi ova činjenica Grenlandu mogla donijeti ogromnu financijsku korist.

Australska kompanija Greenland Minerals Limited (GML), koja obavlja istraživanja na Kvanefjeldu i iza koje stoji jedan kineski konzorcij s dobrim vezama u kineskoj vladi, tvrdi da bi Grenland i nakon 37 godina, koliko je procijenjen životni vijek ovog rudnika, godišnje mogao ubirati oko 200 milijuna eura poreza i prihoda od licenci.

Global Ideas | Grönland Bergbau

Ekološka idila Arktika

Grenland trenutno živi od ribolova, turizma i 600 milijuna dolara koliko Danska svake godine prebaci na ovaj otok koji se još uvijek djelomice nalazi pod protektoratom Kopenhagena. Mnogi zagovornici potpune neovisnosti od Danske vjeruju da bi rudnik i njegovi prihodi mogao smanjiti ovisnost od Kopenhagena. 67 posto žitelja Grenlanda je za potpuno osamostaljenje. Stručnjaci vjeruju da bi taj argument stranku Siumut mogao vratiti na vlast.

Protivnici tvrde da su procjene financijskog profita od rudnika pretjerane, poput tvrdnje da bi rudnik otvorio nova radna mjesta. Oni kažu da Grenlandu s njegovih 56.000 stanovnika jednostavno nedostaje stručne radne snage koja bi mogla pronaći zaposlenje u rudniku. Isto tako zagovornici projekta umanjuju potencijalnu opasnost po okoliš.

Nakon eksploatacije ostaje zagađena zemlja

Zastupnica ekološke stranke IA, Mariane Paviasen tvrdi, pozivajući se na primjere iz cijelog svijeta, da stanovnici ne bi profitirali od rudnika nego da bi im samo nakon eksploatacije ostala zagađena zemlja. Građani gradića Narsaqa, pretežito Inuiti, osim toga strahuju od radioaktivne prašine koja bi nastala nakon eksploatacije urana.

Velika su strahovanja da bi otpadne vode mogle dospjeti i u more. „Naš život ovisi o moru", kaže ribar Ole Jorgen Davidsen. „Naša kulturna baština, naša privreda i čak i naše slobodno vrijeme, sve je to usko povezano s prirodom u kojoj živimo. Ribarstvo hrani i mnoge obitelji ovdje", dodaje on.

Tvrtka GML tvrdi da je provela sva potrebna istraživanja koja se tiču spornih aspekata čitavog projekta te da je za ta istraživanja na Grenland dovela međunarodne stručnjake.

Izgubljeni identitet Grenlanda

Prosvjedi protiv rudnika

Prosvjedi protiv rudnika

Sociologinja Lill Rastad Bjorst sa sveučilišta u Aalborgu smatra da je pobjeda ekološke stranke IA pokazatelj važnosti zaštite okoliša za identitet domaćeg stanovništva. To ujedno, kako kaže, ukazuje i na tragove koje je ostavila danska kolonizacija zemlje. Ona svjedoči o tome kako se domaće stanovništvo tijekom pripreme projekta rudnika ponovno osjećalo kao da im je dodijeljena uloga promatrača kao za vrijeme kada su bili pod danskom krunom.

Stranka IA želi Grenlandu pomoći da održivom politikom i privredom lakše ostvari potpunu neovisnost od Danske. Trenutno je otok u potpunosti ovisan o uvozu hrane.

No stanovništvo je i dalje podijeljeno. Najnovija ispitivanja javnog mnijenja su pokazala da je doduše 63 posto ispitanih protiv projekta Kvanefjeld, ali da je samo 29 posto protiv rudarstva općenito.S obzirom na to da su prirodna blaga Grenlanda sve pristupačnija, a globalno zanimanje za ta blaga sve veće, potraga žitelja Grenlanda za ravnotežom između gospodarskog razvoja i zaštite okoliša bi mogla uvijek iznova biti dovođena u kušnju.