"Mama, ubit ću se"

Serija na Netflixu se zove 13 Reasons Why (13 razloga zašto) i ovo je možda rijedak primjer kad je njemački prijevod naziva serije još žešći i uspješniji od originala: ovdje se serija zove Tote Mädchen lügen nicht (Mrtve djevojke ne lažu).

Iako glavna junakinja Hannah Baker (glumi je Katherine Langford), kako će se vidjeti tijekom serije, itekako laže i manipulira. Ali ostaje i činjenica: u seriji snimanoj po romanu Jay Asher se radi o sedam kazeta koje je dobio njen kolega iz High School Clay Jensen dva tjedna nakon što je Hannah počinila samoubojstvo. Na svakoj strani te kazete učenica navodi po jedan razlog i konkretnu osobu koja ju je odvela u smrt - ukupno 13 razloga i osoba.

Tu su gotovo sve muke kroz koje prolaze mladi: nesretna ljubav, mobing, izdaja, sram, povreda, arogancija i stalking kojem je izložena. To je priča da i mladost može biti okrutna i da se često čini kako drugog izlaza nema - osim u samoubojstvu. Rijetko se događa da neka serija pobuđuje toliku pozornost i u ovoj zemlji. Počela se emitirati koncem ožujka i o njoj su u međuvremenu pisali i ugledni Der Spiegel ili Frankfurter Allgemeine Zeitung, baš kao i magazini za mlade poput lista Bravo. O njoj se raspravlja i među mladima u školskim dvorištima i na sastancima psihijatara i psihologa specijaliziranih za suicide.

Roman - i plavi frak zabranjeni pola stoljeća

Predmet i raspoloženje prilikom rasprava je vjerojatno drugačije: mlade svakako intrigira sudbina učenice, ali stručnjaci zvone sva zvona na uzbunu. Jer odlično znaju, što obično slijedi nakon takvih umjetničkih djela i prema jednom mnogo poznatijem je taj fenomen čak dobio i stručni izraz: Werther sindrom.

Naravno, nema ozbiljnije opasnosti da današnji mladi uopće i zavire u Goetheov roman "Patnje mladog Werthera" bez prijetnji golom silom i ozbiljnih posljedica za njihovu ocjenu u školi ili fakultetu. Ali ovaj roman kojeg je Goethe napisao na temelju stvarnih sudbina mladića iz njegove okoline o nesreći mladog pravnog naučnika Werthera zbog neostvarive ljubavi s njegovom Lotte je 1774. imala sasvim drugačiji učinak. Uslijedila je prava poplava samoubojstava mladih, u pravilu čak i obučeni tako kako je Werther bio obučen u trenutku svojeg samoubojstva: plavi frak, žuti prsluk i smeđe čizme s tupim vrhom.

Koliko je točno bilo samoubojstava koncem 18. stoljeća među čitateljima Goetheovog romana - to zapravo nije sasvim izvjesno. Jer u to doba je samoubojstvo bila možda još gora sramota nego danas, tako da su se neki slučajevi sigurno i zataškali. Ali to nije bilo nipošto bezazleno tako da je grad Leipzig - gdje je i izašla ta knjiga, već slijedeće godine zabranio i knjigu koja je "preporuka za samoubojstvo", a zabranjena je bilo prodavati čak i odjeću kakvu je nosio junak romana. Zabrana je trajala u Leipzigu gotovo pola stoljeća!

Možda samo jedno stidljivo upozorenje

Iskustvo stručnjaka koji se bave samoubojstvom je, osobito kod mladih, vrlo loše i bolno. Kod starijih osoba je proces koji bi mogao dovesti do samoubojstva obično dug, tek rijetko se događa da baš nitko ništa nije mogao primijetiti. Mladi, na žalost, odluku kako im "više ništa drugo ne preostaje" donose razmjerno brzo, a za odrasle obično i bez razloga kojeg bi mogli i razumjeti.

I mladi se u pravilu prije toga nekome obrate za pomoć, ali redovito stidljivo i nesigurno - kakvi i sami jesu u tim godinama. Zato se i taj poziv tek rijetko može shvatiti ozbiljno, a to onda može biti kobno. Može se dogoditi da doista "zaboravi na tu glupost", ali može biti i da onda više nikome ništa ne kaže. I ostavi da stravično djelo govori za sebe.

A brojke su zastrašujuće: u Njemačkoj svake godine oko 10 tisuća ljudi si oduzme život, to je češći razlog smrti od prometnih nesreća, narkotika i AIDS-a -  zajedno! Među mladima je to drugi po učestalosti razlog smrti: otprilike svaki peti mladić ili djevojka "razmišlja" oduzeti si život, a svake godine oko 600 mladih između 15 i 24 godina doista počine samoubojstvo. O tome se rijetko raspravlja, a ne treba uopće niti trošiti riječi kakav je to šok i za roditelje i za okolinu kada se to ipak dogodi. 

Ma koliko se među stručnjacima raspravlja o tom Wertherovom efektu, rijetko tko sumnja da on doista postoji. U Njemačkoj je postaja ZDF još 1981. emitirala film Tod eines Schülers (Smrt jednog učenika) koja je čak bila i nagrađivana i kao filmsko djelo i isticana zbog svojeg napora u prevenciji samoubojstva među mladima. Rezultat je bio - posve suprotan: taj učenik na koncu liježe na željezničke tračnice i u pet tjedana nakon emitiranja je broj takvih samoubojstava narastao za 175%, među mladim ženama za 167%. Kod muškaraca starijih od 40 i žena starijih od 30 godina nije se mogao primijetiti nikakav trend.

Ali mladi su podložni takvom imitiranju junaka, upozorava psiholog Armin Schmidke i predsjednik Nacionalnog programa za prevenciju samoubojstva u listu FAZ. Čak i bizarne metode tek potiču da ih se imitira. Pogotovo ako je počinitelj netko poznat. Jer "ako se ubije netko tako bogat i poznat, kako da onda ja izađem na kraj sa mojim životom", nebrojeno puta je čula i Miriam Wittemann dok je radila na odjelu psihijatrije.

Je li i vama jasno što to znači?

Zato je i pritisak na internetski kanal Netflix golem i on doista prije svake epizode upozorava na opasnosti od gledanja i objavljuje telefonski broj na kojem mladi koji razmišljaju o samoubojstvu mogu potražiti pomoć. Njemačkim stručnjacima to nipošto nije dovoljno: serija je u Njemačkoj klasificirana samo za osobe starije od 12 godina, ali pogotovo kod internetskih kanala su te klasifikacije jedva učinkovite. Zato i sam ured za procjenu podobnosti za mlade preporuča da osobito posljednju, 13 epizodu gdje glavna junakinja i čini samoubojstvo, mladi svakako gledaju u društvu roditelja ili starijih.

Ali teško da je i kanal Netflix nezadovoljan ovom golemom pozornošću koju je izazvala ova serija snimljena u vlastitoj produkciji. Već su najavili snimanje i drugi niz epizoda te serije, vjerujući da će i one imati isti uspjeh koji se naravno odražava i u blagajni ovog američkog kanala.

Barem tu su i stručnjaci i mladi sličnog mišljenja: kakvog smisla ima drugi niz kad si je glavna junakinja već oduzela život? A najveći problem i jest u tome, smatraju stručnjaci, što mladi jednostavno često ne mogu shvatiti koliko je konačan i bespovratan taj čin...