Lijevo o miru - desno na štand oružja | Politika | DW | 13.10.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Srbija i nesvrstani

Lijevo o miru - desno na štand oružja

Nesvrstani u Beogradu - nostalgično podsjećanje na pokušaje stvaranja pravednijeg i multipolarnog svijeta u vrijeme Hladnog rata. A i podsjećanje da je "Vučić možda neki mali Tito", a i da se proda nešto od naoružanja.

Dvodnevni samit kojim se obilježava šest desetljeća Pokreta nesvrstanih zemalja održan je u Beogradu. Nazočile su delegacije članica Pokreta nesvrstanih iz više od 105 zemalja na samitu koji srpski šef diplomacije Nikola Selaković naziva „komemorativnim" budući da je organiziran u znak sjećanja na prvu konferenciju 1961. godine u Beogradu.

Skup nije donosio nikakve političke odluke, na njemu je sudjelovalo oko 50 šefova država, vlada i ministara vanjskih poslova, i bili su primjetni napori organizatora da sve izgleda slično protokolu od prije više desetljeća iz vremena bivše Jugoslavije.

Iako se na skupu službeno govorilo o cjepivu, klimatskim promjenama, ili borbi protiv terorizma, sam skup se ipak vidi kao samo još jedno nostalgično podsjećanje na pokušaje stvaranja pravednijeg i multipolarnog svijeta u vrijeme blokovskih podjela.

Srpski ministar vanjskih poslova Nikola Selaković

Srpski ministar vanjskih poslova Nikola Selaković

Domaćini skupa su Srbija i Azerbajdžan, koji je i predsjedatelj Pokreta nesvrstanih. Slučajno ili ne, ali u sklopu Beogradskog sajma gdje se i održava samit nesvrstanih je organiziran i Međunarodni sajam naoružanja i vojne opreme „Partner 2021".

Organizatori skupa su još jednom pokušali afirmirati ideju multilateralizma iako je jasno da ideje Pokreta nesvrstanih, kao i sam pokret, danas baš kao i prije 60 godina nemaju neku preveliku političku težinu.

Analitičari u Beogradu su inače već primijetili da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić svojim regionalnim inicijativama pokušava nametnuti kao lider zapadnog Balkana, ali i da se njegove ambicije tu ne zaustavljaju.

Često se, naime, naglašava da Aleksandar Vučić pokušava biti novi Tito, a Pokret nesvrstanih se idealno uklapa u takav imidž. Teško je reći koliko su takve primjedbe opravdane, ali je također zabilježeno da je ministar Selaković na zatvaranju samita naglasio „da je Tito bio jedan od političkih genija dvadesetog vijeka. Mi se time ponosimo, kao i time što je želio da bude sahranjen u Beogradu", izjavio je srpski ministar vanjskih poslova.

Propagandna dosjetka

Stoga i novinar Slobodan Stupar za DW oce9jnjuje da je organiziranje samita nesvrstanih „jedna najobičnija propagandna dosjetka, koje se nakon tjedan dana više nitko neće sjećati".

„Poanta tog skupa je da se prisjetimo da je on (Aleksandar Vučić) nastavljač bivše Jugoslavije, da je on možda neki mali Tito - što je sve naravno kičeraj i farsa - ali i da gostima, kad su već tu, proda nešto od naoružanja. Naravno, i da se sve to vidi u TV dnevnicima i po tabloidima", kaže Stupar za DW.

Kosovo i bilateralna suradnja

Suzana Grubješić iz Centra za vanjsku politiku skreće pozornost na organiziranje istog skupa na pedesetogodišnjicu pokreta nesvrstanih također u Beogradu, i za DW ističe da je poanta ostala ista:

„Dakle, u pitanju je bio kosovski problem i prije deset godina i danas. Jer, ovdje su prisutne zemlje koje uglavnom ne priznaju neovisnost Kosova, a s druge strane ima i zemalja koje su u onoj akciji „otpriznavanja" povukle priznanje Kosova. Druga svrha ovog samita koju vidim je jačanje bilateralne suradnje - nije zgoreg podsjetiti da se u hali pored održava sajam naoružanja - a i dalje su prisutne neke stare veze još iz jugoslavenskog perioda, tako da će se vjerojatno poraditi i na tome. Više od toga mislim da i ne bi trebalo očekivati", smatra Suzana Grubješić.

Susret predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i predsjednice Kosova Vjose Osmani.

Za razliku od Nesvrstanih većina zemalja EU-a priznala je Kosovo. Susret predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i predsjednice Kosova Vjose Osmani.

Sličan skup je u Beogradu prije deset godina organizirao tadašnji ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić, koji sada povodom aktualnog samita nesvrstanih izjavljuje „da je dobro što će taj skup biti zapažen u nekim dijelovima svijeta, ali da Srbija danas nema vanjskopolitičku orijentaciju, nema koherentnu vanjsku politiku i nema ciljeve vanjske politike".

Predsjednik Narodne stranke i bivši predsjednik Opće skupštine UN-a napominje da bi nekog možda moglo zabrinuti kako će na ovaj samit možda reagirati oni koji nisu bili prisutni, poput Europske unije (EU) i Sjedinjenih Država (SAD), ali primjećuje „da su objektivne okolnosti takve da oni gledaju predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću kroz prste i za daleko veće stvari nego što je jedan komemorativni skup Pokreta nesvrstanih zemalja, tako se ja ne bih pretjerano uzbuđivao po tom pitanju".

Zapad poznaje Vučića

Zapad mnogo bolje poznaje Vučića nego što ga poznaju građani Srbije, ocjenjuje za DW Slobodan Stupar i dodaje „da su oni odavno svjesni šizofrenosti srpske vanjske politike, tako da za njih ova PR-priredbica nije nikakvo iznenađenje".

Vučić, Lavrov i drugi čelnici skupa povodom 60. obljetnice osnutka Nesvrstanih

Vučiću je osobito godio dolazak ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova (na slici iza Vučića)

Suzana Grubješić skreće pozornost na to da „Srbija nije članica Pokreta nesvrstanih, i upravo je izašla iz članstva zato što želi postati članica EU-a, i ima status promatrača. Mislim da će ovo proći nezapaženo u zapadnim medijima, baš kao što je nezapaženo prošao i samit EU-Zapadni Balkan".

Rusija promatra nesvrstane

Veliku pozornost je privukla nazočnost Rusije na ovom samitu, koju je u svojstvu promatrača predstavljao ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, i koji je tim povodom rekao „kako status Rusije kao promatrača u Pokretu nesvrstanih otvara mogućnost novog doprinosa u međunarodnim odnosima".

„Velika sila Rusija, koja je sve manje velika sila, uvijek nađe načina kako da bude prisutna u nekim nestabilnim regijama, poput Balkana, i kako da one ostanu nestabilne na duže vrijeme", ocjenjuje Slobodan Stupar.

S druge strane, Suzana Grubješić smatra da je „ovdje rusko prisustvo važno za Srbiju, kako bi i dalje držala Rusiju na svojoj strani kada je riječ o rješavanju kosovskog pitanja. Rusija također misli da ima šansu da se pozicionira među zemljama Afrike i jugoistočne Azije, koje su na ovom skupu, tako da smo se tu nekako našli i susreli su nam se interesi. Ali, tu ne bi trebalo zaboraviti ni trenutnu plinsko-naftnu krizu, jer Srbija potpuno ovisi od ruskom plinu, i ta činjenica se ni nakon prethodnog skupa nesvrstanih prije deset godina nije promijenila", zaključuje naša sugovornica iz Centra za vanjsku politiku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva