Koristimo "kolačiće" kako bismo poboljšali svoju ponudu. Više o tomu naći ćete u našoj izjavi o zaštiti podataka.
Jugoslavija je zemlja u jugoistočnoj Europi kojia je postojala od 1918. do 2003.
Iz Jugoslavije je proizišlo nekoliko samostalnih država: Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Kosovo.
„Nisam se naklonio Miloševiću“, tvrdi Handke u dužem razgovoru za njemački tjednik Die Zeit. Objašnjava također da je Jugoslaviju smatrao svojom domovinom i ostaje kod oštre kritike novinarskog načina izvještavanja.
Radio-postaje su emitirale više od 26 sati propagandnog programa dnevno, uz granicu su puštani propagandni govori preko megafona, rijekama su stizale poruke u bocama, novine su objavljivale karikature protiv Tita.
Michael Martens, dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga s jugoistoka Europe, u Berlinu je predstavio novu knjigu – biografiju nobelovca Ive Andrića. I to na jednoj posebnoj lokaciji.
Na tribini o utjecaju pada Berlinskog zida na događaje u Jugoslaviji, na kojoj su sudjelovali i bivši diplomat Budimir Lončar i povjesničar Tvrtko Jakovina, žalilo se za propuštenim prilikama.
Bosanci i Hercegovci, ali i Kosovari, i dalje prosvjeduju protiv odluke o dodjeli Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu. Švedska princeza pokušava smiriti duhove, piše austrijski list Der Standard.
Je li zdravstveno stanje osuđenika za ubojstvo Josipa Perkovića u pet i pol godina provedenih u njemačkim zatvorima znatno pogoršano – i to zbog nebrige u njemačkim zatvorima? Što na te prigovore kažu bavarske vlasti?
Političari vole parole o svijetloj budućnosti, ali se slabo osvrću na zločine iz prošlosti. Već jedanaest godina na području bivše Jugoslavije nema volje da se formira REKOM, komisija koja bi utvrdila punu istinu o ratu.
U sukobima 90-ih na području bivše Jugoslavije počinjeni su brojni ratni zločini. Među njima su i silovanja. U fokusu je pritom pogotovo veliki broj tih „zločina protiv čovječnosti“ u BiH.
Njemački diplomat Geert-Hinrich Ahrens za DW priča o šansama koje je međunarodna zajednica propustila u Jugoslaviji devedesetih. Kosovski požar, kaže, mogao se predvidjeti još u vrijeme Daytona.
U Srbiji svaka vlast uzima iz korpusa vrijednosti antifašizma ono što joj odgovara, kaže povjesničar Milivoj Bešlin za DW povodom načina na koji se u Srbiji proslavlja Dan pobjede – kao da se slavi ruska pobjeda.
Hrvatska slavi samo hrvatske pobjede i priznaje samo hrvatske žrtve. Slično je i u Srbiji i u BiH. Za žrtve druge strane u nacionalističkim narativima nema mjesta, tvrdi voditeljica Documente Vesna Teršelič.
„NATO-intervencija je bila gorka i oštra pouka onima koji su mislili da mogu ratovati protiv čitavog svijeta, udobno zavaljeni u fotelje na Dedinju“, smatra Ranko Krivokapić. No mnogi u Crnoj Gori ne dijele to mišljenje.
Ljudi iz bivše Jugoslavije u Njemačkoj važe kao dobro integrirani i poslovno uspješni. Ali se većinom politički ne angažiraju u zemlji. O tome u DW-intervjuu govori povjerenik za integraciju u Stuttgartu Gari Pavković.
Roland Bartetzko je bio u Bundeswehru, a onda se borio na strani Hrvata u BiH i kasnije za OVK. Na Kosovu je robijao zbog bombaškog napada na jednu srpsku delegaciju. Za DW govori o svojoj knjizi „Miris rata“.
Često se na društvenim mrežama može naći usporedba EU-a s multinacionalnim tvorevinama poput bivše Jugoslavije, ali i SSSR-a. Aleksandar Andreev u svom komentaru traži razlike i sličnosti između EU-a i SSSR-a.
Johann Georg Reißmüller bio je jedan od najutjecajnijih njemačkih novinara. Upravo bivšeg izdavača FAZ-a mnogi smatraju odgovornim za činjenicu da je SR Njemačka relativno brzo [i uz otpor saveznika] priznala Hrvatsku.