Kritički mediji u Srbiji još čekaju udarac

Ovog utorka (24. veljače) čelni ljudi svih postaja N1 regije su imali poseban sastanak. Prvi put im se u novoj ulozi obratio čovjek koji je gotovo mitska pojava medijske pozornice – Brent Sadler (75), raniji reporter CNN-a, a od prije nekoliko dana glavni izvršni urednik vijesti u Adria News Networku (ANN).

ANN je nova struktura velike medijske korporacije United grupe, pod koju su sada svrstani njihovi mediji iz država bivše Jugoslavije. Tako je Sadler urednički nadređen svima – od N1 u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu i Ljubljani, preko televizije Nova, pa sve do beogradskih listova Danas i Radar te sustava podgoričkih Vijesti.

„Poruka je da zasad nema nikakvih promjena", kaže jedan izvor DW-a o sastanku sa Sadlerom. „Mi aista radimo kao i do sada."

No među vodećim ljudima ovih medija, kao i u široj javnosti, postavlja se pitanje koliko će još to „kao do sada“ trajati, osobito u Srbiji. Jedni tvrde – najkasnije do izbora koji bi za vladu Aleksandra Vučića trebali biti najozbiljniji test. Drugi kažu da ne znaju ni pretpostaviti.

DW je razgovarao s više izvora, novinara i urednika o novim potresima na medijskoj sceni Srbije i regije. Jesu li vlasti u Beogradu odlučile pritegnuti medije do kraja i onima koji ih kritiziraju, kako kaže jedan sugovornik, „ne ostaviti ni zrno žita"?

Na tihoj vatri

Do formiranja ANN-a i Sadlerove pojave – čovjeka koji već dulje živi u Beogradu sa suprugom, nekadašnjom kolegicom s CNN-a– došlo je nakon svojevrsne predigre koja je trajala godinu dana.

Investicijski fond BC Partners, većinski vlasnik United grupe, najprije je potisnuo iz uprave manjinskog vlasnika Dragana Šolaka. Nakon toga je češko-arapskom konzorciju prodao kabelsku mrežu SBB, a srpskom državnom Telekomu sva prava na sportske prijenose.

Vlasnici United grupe iz tih su poslova izašli „teži" za oko 1,5 milijardi eura, a njihovi mediji u Beogradu od tada ocjenjuju da su izloženi udarima sa svih strana.Posebno od kad je objavljena snimka telefonskog razgovora tada novog prvog čovjeka United grupe Stena Millera i direktora srpskog Telekoma Vladimira Lučića u kojem dogovaraju zajedničke planove.

U međuvremenu, Telekom financira velik broj televizija bliskih Vučiću i najveći je oglašivač u tabloidima. Istim novcem financiran je i sustav Tanjuga kojim je do nedavno upravljala Manja Grčić, nova glavna ravnateljica RTS-a.

U kritičkoj javnosti zato se očekuje neka vrsta završnog udarca: pacifikacija televizija N1 i Nove S, najvećih i financijski najstabilnijih među onima koji se uopće usuđuju kritizirati vladu u Beogradu.

„Razočarat ću te, ali nemam baš nikakve novosti", kaže jedna novinarka tih televizija DW-u. Zaposleni rade kao i prije. „Nema posebne panike, nitko ne traži novi posao. Ali jesmo na tihoj vatri."

Vodeći urednici televizija i novina United grupe javno govore da su spremni surađivati s novim uredničkim i upravnim odborom, premda se u njihovim izjavama osjeća nepovjerenje. „Čuli smo od nove uprave kako jamči uredničku neovisnost i to je najmanje što očekujemo svi koji radimo na TV Novoj“, kaže Slobodan Georgiev, direktor vijesti te televizije.

Osim toga, kaže za DW, očekuje da nova uprava pokaže sposobnost zaštititi ih od „neprestanih napada iz vrha vlasti u Srbiji, koji dovode do kampanja na televizijama pod kontrolom vlasti i na društvenim mrežama“.

A približavaju se izbori...

Više sugovornika DW-a iz ovih medija kažu kako ih se teško može uvjeriti da će baš sve "ostati isto”. Cijela operacija, kažu, trajala je predugo i koštala previše da bi sve ostalo nepromijenjeno.

Slično misli i Rade Veljanovski, umirovljeni profesor Fakulteta političkih nauka i dugogodišnji sudionik izrade medijskih zakona. „Bilo bi naivno misliti da će se aktivirati toliki mehanizmi moći i iz naše vlasti (Srbije) i iz velike medijske kompanije, a da se onda ništa ne promijeni. Čini mi se da se sprema konačni obračun kojim bi vlast potpuno suzbila mogućnost neovisnog novinarstva“, kaže za DW.

Sve se to, dodaje, događa bez formalnih zabrana i „pseudolegitimno“. Privatni vlasnik, na kraju krajeva, ima pravo urediti svoje medije kako želi.

Drugdje su ljudi bliski vlasti kupili ili osnovali informativne portale u svim sredinama u kojima se ove godine održavaju lokalni izbori. Najavljuju se dva nova tjednika koji bi također mogli biti bliski vlastima. Već su provedene "čistke” na Euronewsu Srbija koji djeluje pod okriljem Telekoma.

Šlag na toj torti kontrole medija moglo bi biti i usklađivanje uređivačke politike N1, Nove S i ostalih. „Posebno zato što okolnosti u Srbiji, zbog masovnih prosvjeda, ne idu vlastima na ruku. Ne žele da, uoči sljedećih parlamentarnih izbora, kada god se održali, postoje mediji koji će i dalje biti kritični“, kaže Veljanovski.

Sve manje prostora

Nitko od sugovornika DW-a ne očekuje da će vlasti gromoglasno zatvoriti kritičke televizije, niti da će preko noći početi ličiti televizijama Informer ili Pink. Prije se očekuje postupno stezanje i male promjene.

„Ne vjerujem u ekstremne poteze“, kaže jedna novinarka. „Očekujemo da možda postave nekoga tko bi uređivao program, neku vrstu poveznice između sadašnjeg uredničkog odbora i nas.“

Kako god bilo, stanje slobode medija u Srbiji djeluje sumorno, kaže Dragana Bjelica iz Udruženja novinara Srbije. „Prostor se sužava, a mediji bi trebali otvarati prostor – za kritiku, za probleme građana. Kome će se obratiti ljudi kojima je vlast ili neki moćnik učinio nešto nažao?“

Bjelica navodi nekoliko medija koji još opstaju i godinama se časno nose s pritiscima. No za razliku od medija United grupe koji su trenutačno financijski stabilniji, ti manji jedva preživljavaju. Tržište oglašavanja je pod kontrolom, državno sufinanciranje pretvoreno u farsu, a inozemni donatori sve su rjeđi.

„Vrlo je teško preživjeti", kaže Bjelica. „Naš posao je profesija koja treba društvu. Ako se svede na osobni entuzijazam i pojedinačnu obranu profesije, onda je društvo u velikom problemu.“

Kad su okolnosti loše, kaže profesor Veljanovski, ostaje se osloniti samo na vlastite snage – to jest na publiku. „Ali naše su snage jako slabe“, kaže. „Nevjerojatno je da na prosvjede dođe 20.000 ili 300.000 građana, a da list Danas nikada nije mogao prodati više od 15.000 primjeraka.“

Srbija nema široku i snažnu srednju klasu, dodaje, ali građani moraju znati da mediji i novinari postoje zbog društva. „Dio društva je demokratski orijentiran, proeuropski, želi kisik slobode... E, taj bi dio morao imati potrebu za neovisnim medijima i naći način da ih financijski podupre.“

U suprotnom će, kažu sugovornici DW-a, sve ostati u rukama vlasti i korporacija. Ili u kaosu društvenih mreža.