Konačno i zatvor za ilegalne utrke | Panorama | DW | 23.09.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Konačno i zatvor za ilegalne utrke

Pokazalo se da je Njemačka bila raj za luđake za volanom koji su se utrkivali po njemačkim gradovima, makar je bilo i smrtnih slučajeva. Ovog tjedna je i Bundesrat prihvatio nove propise – i drakonske kazne.

Uvijek iznova su se po njemačkim gradovima događale ilegalne utrke i uvijek iznova su se događale teške nesreće. Ipak, dosadašnji zakon je to smatrao tek remećenjem javnog reda, ali već u lipnju je u Parlamentu usvojen prijedlog kojeg su inicirale njemačke pokrajine i prema kojem je takav oblik „zabave" postao novi oblik teškoga kaznenog djela.

Obzirom da su pokrajine i inicirale taj zakon, prihvaćanje tih promjena u Bundesratu ovog tjedna je bila praktično gotova stvar. Takve ilegalne utrke postaju teško kažnjivo djelo: ne samo da se sudjelovanje ili organizacija sada kažnjava sa do dvije godine zatvora ili ozbiljnom novčanom globom, nego je kazneno djelo već i dogovor za održavanje takve utrke, na primjer preko društvenih mreža.

No ta kazna za sudjelovanje je tek početak: mnogo veće kazne su predviđene ako sudionici utrke „ugroze osobe i život nedužnih građana ili mogu uzrokovati značajnu materijalnu štetu". To je praktično samo po sebi razumljivo kada sudionici jure i po 200 km/h tamo gdje je dozvoljeno najviše 50, a ako doista dođe do nesreće, smrtnog slučaja i više ozlijeđenih, sudionici moraju računati s i do 10 godina zatvora.

Policajac pored slupanog automobila

Uvijek iznova se događa: i u lipnju je u Mönchengladbachu u jednoj takvoj utrci poginuo pješak. Novim propisom to više nije tek remećenje javnog reda sa sitnom globicom.

Utrka je i kod usamljenih luđaka

Zakonodavac predviđa i na drugi način obuzdati hormone tih, najčešće mlađih muškaraca iz imućnijih obitelji: zapljenu njihovih automobila ili motocikala i trajno oduzimanje vozačke dozvole. Makar možda mislili drugačije, vožnja automobila nije nekakvo neosporivo pravo građana, nego privilegija koja se može dodijeliti i može se oduzeti ako se pokaže da su te osobe očito nezrele za disciplinu u prometu.

Dosad su takve ilegalne utrke, barem dok nitko nije stradao, bile tek remećenje javnog reda za koje je bila predviđena globa od 400 eura i oduzimanje vozačke dozvole na mjesec dana. Po novom propisu je kazneno djelo i suluda jurnjava po ulicama čak i ako je nekome samom „tako puhnulo", dakle ako to nije bila utrka dva ili više natjecatelja. Onda i on sam potpada pod udar ovih novih propisa.

Njemačkoj je dugo trebalo da se snađe s ovim načinom ponašanja na cesti. Mnogi pravnici su takve jurnjave vidjeli kao oblik određenog oblika ubojstva s nakanom. Tako je i berlinski sud ove veljače dva sudionika utrke osudio na kaznu doživotnog zatvora zbog ubojstva.

Suđenje u Berlinu sudionicima utrke sa smrtonosnim posljedicama

U Berlinu su optuženi zbog tog nedjela po prvi put osuđeni za ubojstvo s nakanom. Presuda još nije pravomoćna.

Što je drugo nego ubojstvo s nakanom?

Taj sud je obrazložio ovu prvu presudu u kojoj je to protumačeno kao ubojstvo činjenicom da su obojica optuženih svjesno prihvatili mogućnost da njihova utrka koju su održali početkom 2016. može završiti smrću neke osobe. Tada je doista i poginuo jedan 69-godišnji muškarac koji je posve u skladu s propisima prelazio križanje u svom automobilu dok je imao zeleno svjetlo – sudionicima utrke je bilo crveno, ali na takve „sitnice" nisu obraćali pozornost. No ta presuda još nije pravomoćna.

Na zaprepaštenje javnosti, posve drugačije je odlučio Pokrajinski sud u Kölnu: u travnju 2015. je dva sudionika ilegalne utrke osudio na dvije godine, odnosno 21 mjesec zatvora – uvjetno! I to makar je u njihovoj utrci poginula jedna devetnaestogodišnja biciklistica.

Sud u Kölnu je svoju, praktično oslobađajuću presudu obrazložio „povoljnom socijalnom prognozom" za optužene, ali to nije impresioniralo Savezni sud. On je poništio uvjetnu kaznu i pozvao pokrajinske suce da provjere kako se „takva uvjetna kazna odražava na opće poimanje pravde među stanovništvom".

Naravno da novi propis ne može vrijediti za nedjelo počinjeno u prošlosti, ali ubuduće suci više ne bi mogli niti pomisliti na tako blagu kaznu, bez obzira na „socijalnu prognozu".

aš/afp

Preporuka uredništva