Koliko je katastrofalna bila misija u Afganistanu?
14. studenoga 2021
Nesvakidašnja situacija zabilježena je početkom studenog u zgradi jednog sveučilišta na zapadu Frankfurta: policijski auto ispred vrata; na ulazu su kontrolirane torbe i osobne iskaznice; u dvorani za predavanja u oči upadaju policijski tjelohranitelji sa slušalicama u ušima - i visoki, kratko ošišani uniformirani muškarac u prvom redu. Riječ je o jednom od najviše rangiranih vojnika Bundeswehra koji je došao u Frankfurtski istraživački centar Globalni islam (FFGI). To je Markus Laubenthal, zamjenik glavnog inspektora Bundeswehra.
Razlog je provokativno naslovljena konferencija "Katastrofa u Afganistanu" i "Lekcija za budućnost?". Vojska, znanost i oni koji su pogođeni našli su forum za razmjenu mišljenja - nužnu razmjenu, kako je naglasilo više govornika. Jer, neizvjesnost je velika. Je li cilj „izgradnje nacije" u Afganistanu u osnovi bio previše ambiciozan? To pitanje Laubenthal postavlja publici, ali i samom sebi. Vođenje rata je funkcioniralo, naglašava afganistanski veteran. Međutim, "vojska je uvijek samo dio rješenja, ali ne i rješenje", zamišljeno kaže ovaj visoki časnik njemačke vojske.
Šok i klimava slika o sebi
To što su talibani ovog ljeta, nakon povlačenja međunarodnih trupa, u roku od nekoliko dana uspjeli preuzeti vlast u Afganistanu, bez značajnijeg otpora afganistanskih oružanih snaga, koje su utemeljene uz mnogo strane pomoći, izazvalo je šok. I ono što nagriza korijene zapadnjačke slike o sebi: opsežna strategija izgradnje jedne države je propala.
Zašto se ovaj projekt pacifikacije, rekonstrukcije i modernizacije na Hindukušu, koji je rađen uz velike napore tijekom dva desetljeća, urušio čim su međunarodne trupe napustile zemlju, ne raspravlja se samo u Frankfurtu. Mnoge konferencije bave se angažmanom Njemačke u Afganistanu. U pripremi su opsežne evaluacije o tome u četiri ministarstva koja se bave Afganistanom.
Kada je Bundestag krajem kolovoza raspravljao o misiji evakuacije Bundeswehra sa zračne luke u Kabulu, upravo su to tražili mnogi zastupnici: ne samo povlačenje, ne samo evakuaciju, ne uzimati u razmatranje samo ljeto 2021. godine, već cjelokupni angažman tijekom skoro 20 minulih godina. Kancelarka Angela Merkel je također tražila odgovore na kritična pitanja. "Jer će o tim odgovorima ovisiti koje političke ciljeve možemo realno sebi postaviti za buduće i trenutne misije u inozemstvu."
„Borba protiv pobunjenika naučena u Afganistanu"
Trenutno ih ima deset, objašnjava general pukovnik Laubenthaler u Frankfurtu, s ukupno oko 3.000 uključenih vojnika Bundeswehra - većina njih je u Maliju. Afganistanski veteran naglašava da ono što Bundeswehr danas može učiniti u borbi protiv pobunjenika, naučio je u Afganistanu - uključujući pregovore i konzultacije s različitim etničkim grupama.
U Frankfurtu su još jednom rekapitulirane različite faze misije u Afganistanu. U biti, jedna antiteroristička operacija mutirala je u operaciju promjene režima, zatim u stabilizacijsku misiju koja je uključivala i pokušaj izgradnje institucija države. Još 2004. godine NATO je formulirao ambiciozan cilj za svoje operacije na Hindukušu: „Nastanak sigurnog i stabilnog Afganistana sa široko zasnovanom, rodno uravnoteženom, multietničkom i potpuno reprezentativnom vladom."
Misija liberalne demokracije
"To je uslijedilo nakon razmišljanja koje je bilo vrlo popularno početkom 2000-ih", analizira Christopher Daase iz Hessenske zaklade za istraživanje mira i sukoba (HSFK): "Da je Zapad imao zadaću da posljednje bedeme diktature i zaostalosti misionira kako bi stvorio liberalne demokracije." Zaključak ovog politologa iznesen u razgovoru za DW je otrježnjujući: "Afganistan je oproštaj od ove ideje. Ona ne funkcionira, čak ni s mnogo utrošenog novca, s mnogo žrtava i 20 godina teškog rada." Zanimljivo je da je Daaseov rukopis govora za FFGI-konferenciju bio naslovljen "Nemoguća misija".
Ali, ne treba se odreći svih vrsta stabilizacijskih mjera, upozorava frankfurtski politolog. Ponekad vojne operacije mogu biti nužne i također uspješne. Međutim, samo s jasno definiranim ciljevima i određenim etapama do tih ciljeva, „na temelju kojih se može odrediti dokle se stiglo na putu do cilja. I ako se ne postignu ti ciljevi, mora se biti spremno na podvlačenje crte i povlačenje trupa", Daaseov je zaključak.
Vjerojatnije je da će talibani imati većinu?
U Frankfurtu je misiju u Afganistanu posebno kritički ocijenio Ebrahim Afsah. Stavovi ovog stručnjaka za međunarodno pravo izoštreni su na temelju vlastitog iskustva tijekom više od deset godina rada u Afganistanu, u različitim međunarodnim organizacijama za izgradnju pravnih i administrativnih struktura. Afsahov deprimirajući rezime u vezi vojnog trijumfa talibana glasi: izgleda da će talibanski politički projekt dobiti većinu kao politička elita u Kabulu. Liberalno-demokratski model nije naišao na dovoljno široku podršku u odnosu na islamski politički projekt.
Usprkos svim naporima, konstatira Afsah, koji predaje islamsko pravo na Sveučilištu u Beču, Zapad nije uspio uspostaviti funkcionalne administrativne strukture i efikasne borbene jedinice. Da se i ne spominje njihovo održivo financiranje kroz lokalne poreze i pristojbe. "Pokušaj da se naše normativne preferencije instaliraju praktično preko noći u jednoj od najzaostalijih zajednica na svijetu bio je nemoguć od samog početka", rekao je Afsah za DW. Zbog toga Afsah u osnovi zagovara odvajanje od "udobnih, psihološki ugodnih željenih pretpostavki" i da se pokuša "postizanje onoga što je praktično izvodivo". Pri čemu to što je praktično moguće izvesti ne mora biti posebno lijepo.
Za Afganistance ili za Njemačku na Hindukušu?
Afsah smatra da je najveća životna laž Nijemaca u Afganistanu pretpostavka da su bili na Hindukušu kako bi nešto promijenili u Afganistanu. "U Afganistan se otišlo - to je tadašnji kancelar Schröder vrlo jasno rekao - da bi se izrazila apsolutna solidarnost s Amerikancima", kaže Afsah. "Nama su Amerikanci potrebni zbog vlastite sigurnosti. Mi nismo bili u Afganistanu zbog Afganistanaca, već na koncu zbog sebe."
Zamjenik glavnog inspektora Bundeswehra također je samokritično postavio pitanje u konferencijskoj dvorani u Frankfurtu, doduše manje oštro: "Jesmo li na Hindukušu htjeli braniti Njemačku ili Afganistan?"
Ubrzo nakon ovog pitanja Laubenthal i njegova pratnja ponovo su otišli prema berlinskom Ministarstvu odbrane. Pitanje koje je on postavio ostaje bez odgovora. Ali proces suočavanja s misijom u Afganistanu je počeo.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu