Kakva je situacija na Balkanskoj ruti? | Politika | DW | 16.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kakva je situacija na Balkanskoj ruti?

Za izbjeglice koje iz Grčke žele prema srednjoj Europi stanje je sve teže. One izvještavaju o policijskom nasilju i samovoljnim uhićenjima. Unatoč tome, i dalje na tisuće ljudi kreće na taj opasni put.

Početkom travnja grčka policija je u blizini Soluna upotrijebila suzavac kako bi spriječila migrante da stignu do granice sa Sjevernom Makedonijom. Cilj migranata: srednja i zapadna Europa. Motivacija: niz lažnih vijesti na društvenim mrežama prema kojima su granični prijelazi prema Sjevernoj Makedoniji i Albaniji otvoreni. Oko 2.000 ljudi se oslonilo na tu glasinu i krenulo u pravcu sjeverne Grčke. Poslije tri dana su i posljednji migranti odustali i vratili su se u svoja prihvatilišta.

Neki od oko 70.000 migranata, koji se nalaze u Grčkoj i na zapadnom Balkanu, hoće putovati dalje na sjever. Nalaze se pred nizom prepreka. Sjeverna Makedonija i Mađarska su još prije više godina postavile ograde od bodljikave žice na svojim južnim granicama. Bugarska je poznata po svom oštrom postupanju prema migrantima. Organizacije za ljudska prava i Europska komisija optužuju tu zemlju za kršenje ljudskih prava. To je dovelo do formiranja alternativne Balkanske rute.

Grčka

Polazište te rute je i dalje Grčka. Prema navodima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u Grčkoj se nalazi oko 60.000 migranata. Humanitarne organizacije kritiziraju stanje u objektima koji se nalaze na grčkim otocima u blizini turske obale. Tvrde da ima premalo mjesta, da izbjeglice nemaju pristup čistim toaletima ili vodi.

Otkako je sklopljen sporazum između EU-a i Turske u proljeće 2016. bolje je i nadgledanje pomorske granice, pa zato mnogo manje migranata stiže do Grčke preko istočnog dijela Sredozemnog mora. I pored toga njih 34.000 je u tome uspjelo prošle godine, a u 2019. zasad – njih 5.600. Prošle godine je u pokušaju da stigne do Grčke poginulo 174 ljudi, a ove godine ima već više desetaka mrtvih.

Bosna i Hercegovina

Pošto migranti više ne mogu prelaziti granicu iz Grčke prema Makedoniji i iz Srbije prema Mađarskoj bez dozvole, nastala je alternativna ruta preko Albanije i Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj. Prema izvještaju IOM-a, u zemljama zapadnog Balkana se nalazi oko 10.000 migranata, nešto manje od 4.000 njih u BiH. To pokazuje da se izbjeglička ruta izmijenila.

Migranten in Bosnien an der Grenze zu Kroatien (picture-alliance/dpa/A. Emric)

Migranti čekaju na jelo u izbjegličkom smještaju u Velikoj Kladuši

Vlada BiH očekuje daljnji rast broja izbjeglica koje prolaze kroz tu zemlju u pravcu EU-a. Bosansko-hercegovački ministar za sigurnost Dragan Maktić je u jednom intervjuu za novinsku agenciju AFP čak govorio o „eskalaciji migrantskog problema". Prošle godine EU je BiH stavio na raspolaganje oko devet milijuna eura za smještaj izbjeglica.

BiH i Hrvatsku dijeli dugačka granica koja je djelomično u brdima. Organizacija za ljudska prava Amnesty International kritizira odnos hrvatske granične policije prema migrantima. Prenosi da policija izbjeglice šalje natrag u BiH i ne dopušta im podnošenje zahtjeva za dodjelu azila. „Mnogi pričaju da su ih tukli ili zastrašivali, da su im oduzimane putne isprave i oduzimani ili uništavani mobilni telefoni", piše u izvještaju AI-a objavljenom u ožujku. Hrvatska je odbacila te optužbe.

Albanija

Na putu iz Grčke prema BiH se nalazi Albanija, jedna od najsiromašnijih europskih zemalja. Svake godine oko 20.000 Albanaca podnosi zahtjev za azil u Europskoj uniji. Otkako se etablirala alternativna Balkanska tura, albanska policija hvata mnogo više migranata bez papira. Prema IOM-u, 2018. ih je bilo oko 3.400, za razliku od njih 750 u 2017. godini.

Griechisch - Mazedonische Grenze (Imago/ZUMA Press)

Od 2016. se na granici između Sjeverne Makedonije i Grčke nalazi ograda od bodljikave žice

Medijski izvještaji prema kojima u Albaniji trebaju nastati kampovi za prihvat migranata spašenih u Sredozemnom moru nisu potvrđeni. Umjesto toga, Albanija je početkom godine ratificirala sporazum za organizacijom za zaštitu granica EU-a Frontexom, koja bi trebala pomoći da se na albansko-grčkoj granici zaustave migranti bez dozvole za ulazak. Sličan dogovor postoji i između Frontexa i Crne Gore.

Sjeverna Makedonija i Bugarska

Otkako je Sjeverna Makedonija zatvorila granicu sa Grčkom za migrante, u prihvatilištima za izbjeglice u toj državi je nepromijenjeno mirno, izvještava redakcija DW-a na makedonskom. Prema izvještaju IOM-a, tamo trenutno ima 35 migranata.

Zbog sukoba između migranata i policije u Grčkoj Bugarska je pojačala zaštitu granica, izvijestio je bugarski ministar unutarnjih poslova. Oštro postupanje Bugarske prema migrantima imalo je učinak zastrašivanja: 2015. i 2016. je u Bugarskoj azil zatražilo po 20.000 ljudi. Godine 2018. ih je bilo samo 2.500, kaže statistika državne agencije za izbjeglice.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic