Kako glasuju ljudi migrantskog podrijetla? | Politika | DW | 16.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemačka

Kako glasuju ljudi migrantskog podrijetla?

Oko 7,4 milijuna ljudi migrantskog podrijetla s njemačkim državljanstvom uskoro će moći glasovati za Bundestag. Što se zna o ovoj skupini birača, koju političke stranke često zaboravljaju?

Kada za manje od dva tjedna u Njemačkoj budu izbori za Bundestag, prema glasačkim kutijama zaputit će se i skupina koju političari i stranke često zanemaruju: 7,4 milijuna birača migrantskog podrijetla i s korijenima iz Turske, Sirije, Rusije. Oni ukupno čine 12 posto svih birača s pravom glasa.

Iako je ovo velika brojka, ovoj se skupini birača rijetko obraća izravno, primjećuje sociologinja Sabrina Mayer. Ona trenutno radi na studiji o ljudima migrantskog podrijetla u Duisburgu, multikulturalnom gradu u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji. Puno se, kaže, vozi po ovom gradu i pomalo je iznenađena "što se kandidati na svojim plakatima rijetko direktno obraćaju migrantima".

To bi mogao biti jedan od razloga manjeg odaziva na izbore među ljudima migrantskog podrijetla. Na posljednjim saveznim izborima 2017. glasovalo je oko 20 posto ljudi manje u odnosu na prosječnu izlaznost. „To, u međunarodnoj usporedbi, nije neobično", kaže Sabrina Mayer, „ali je i razlog da se bolje pogleda zašto je to tako". U suprotnom prijeti opasnost da to postane začarani krug: "Ako se skupina ne osjeća pozvanom, onda glasuje rjeđe, pa se smanjuje i poticaj strankama da se bave migrantima, što opet utječe da se izlazak na glasovanje sve više smanjuje".

Kako migrante motivirati da glasuju?

To je problem koji društveni aktivist Ali Can jako dobro poznaje. Inicijator Twitter-hashtaga #MeTwo, koji bi trebao skrenuti pozornost na diskriminaciju, rođen je u Turskoj, kurdskog je podrijetla, a njegova je obitelj 1995. pobjegla u Njemačku. Can se također bori za veći odaziv na izborima među ljudima s migrantskom pozadinom.

Ali Can

Ali Can

Povodom izbora za Bundestag pokrenuo je i višejezičnu aplikaciju za pomoć, koja se može usporediti s popularnim "Wahl-O-Mat-om". "U 21. stoljeću glasovanje bi se trebalo odvijati bez prepreka", kaže Ali Can za DW. No kritičan je i prema migrantskim skupinama i smatra da se i oni sami moraju aktivirati: "Nije se uspjelo ljudima s migracijskim podrijetlom dati osjećaj da i oni pripadaju Njemačkoj." Ali ljudi bi se, smatra on, „morali pridobiti i emocionalno", jer "u konačnici, svi želimo veći odaziv na izbore".

Malo podataka

Osim toga, nedostaju i podaci. Malo se zna o tome koje skupine migranata glasuju za koje stranke i zašto. Razlozi su također statističke naravi: u klasičnim izbornim analizama uzorak je obično prenizak za pouzdane zaključke. Jedan od izlaza su posebno osmišljene studije koje, međutim, koštaju puno novaca i često uključuju samo najveće migrantske skupine.

Zaklada Konrada Adenauera (KAS), bliska stranci CDU, provela je dvije takve studije, 2015. i 2019. Fokus je na tri najveće migrantske skupine u Njemačkoj. To su ljudi s turskom (2,8 milijuna), ruskom (1,4 milijuna) i poljskom (2,2 milijuna) migrantskom pozadinom. U dvije skupine, sudeći po rezultatima jedne od studija, rezultati su dugo ostali relativno konstantni: "Doseljenici iz Rusije često su natprosječno glasovali za kršćansko-demokratske stranke CDU i CSU, a ljudi turskog podrijetla za socijaldemokrate." Međutim, već nekoliko godina "takvi fiksni uzorci" slabe, a umjesto njih je primjetan "visok stupanj stranačko-političke mobilnosti". Studije pokazuju da su mnogi birači ruskog podrijetla migrirali iz CDU/CSU-a u AfD, a oni turskog podrijetla više nisu ostali lojalni SPD-u, nego su češće glasovali za kršćanske demokrate: CDU/CSU. Od birača poljskog podrijetla najviše je profitirala stranka Zelenih.

Odustajanje od starih uzoraka: dobar znak

Ovaj novi trend bi trebalo pozitivno ocijeniti - kao "proces normalizacije", kažu istraživači Zaklade Konrada Adenauera. I generalno gledano mobilnost birača se povećala. Sabrina Mayer to vidi i ovako: "Vezivanje za stranke opada, odluke se puno više temelje na temama koje privlači svakog birača ponaosob, umjesto da se globalno glasuje za stranku koja je oduvijek bila povezana s vlastitom migrantskom skupinom."

Sabrina Mayer, Universität Duisburg-Essen

Sabrina Mayer, Universität Duisburg-Essen

No čini se da stranke to nisu htjele iskoristiti. "Ljudi migrantskog podrijetla predstavljaju značajan izborni potencijal za političke stranke", kažu suradnici organizacije "Građani za Europu" („Citizens For Europe"). Ali samo pod uvjetom "da prilagode svoju kadrovsku ponudu i svoju programsku orijentaciju sve raznovrsnijem biračkom tijelu".

Pogled na izborne programe pokazuje drugačiju sliku: "Za sve stranke pitanja migracije prvenstveno se odnose na 'bijeg i azil'", glasi kritika Integracijskog medijskog servisa. "Migracija radne snage i mladih koji odlaze na školovanje i studij, rijetko je tema."

Ljudi bez njemačkog državljanstva

Pri tome je jedna migrantska grupa potpuno izuzeta: migrantska skupina koja nema pravo glasa, premda je ona isto toliko velika kao i ona koja ima pravo glasa. Riječ je o strancima koji žive u Njemačkoj, ali ne mogu glasovati jer nemaju njemačko državljanstvo. To je 8,7 milijuna ljudi. Među njima su mnoge izbjeglice - ljudi koji su pobjegli u Njemačku. Ahmad Mobaiyed rođen je u Siriji, a u Njemačku je došao 2015. godine. "Frustrirajuće je ne glasovati, nemati pravo suodlučivanja, čak ni o temama koje me se kao izbjeglicu izravno tiču", rekao je on za DW.

Izborni plakati na zidu

Vodeći kandidati se rijetko obraćaju biračima migrantskog podrijetla

Iz međunarodne perspektive Njemačka nije iznimka kada kaže da samo ljudi s njemačkim državljanstvom mogu glasovati. Postoji samo nekoliko država u kojima pravo glasa nije povezano s državljanstvom. Ipak, nekoliko građanskih inicijativa poziva na preispitivanje.

Sve će više Sirijaca gledati da dobije njemačko državljanstvo, kaže Mobaiyed. Onda će smjeti izaći na izbore. Međutim, Mobaiyed ne vjeruje "da se ulažu napori da se shvati što Sirijcima treba i što oni žele na predstojećim izborima". Bilo kakva vrsta priznavanja prava ovih ljudi da budu saslušani i da aktivno sudjeluju u donošenju odluka bila bi od velike koristi. "Zato što biti izopćen", kaže Mobaiyed, "boli i može negativno odvratiti tu osobu od politike."

Političari migrantskog podrijetla, na primjer, mogli bi se tome suprotstaviti. No, oni su još uvijek rijetki u Bundestagu: Od 709 parlamentaraca svega 58 je migrantskog podrijetla.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic