Kako do zdravijeg života u starosti?

Zdrava prehrana, dovoljno sna, kretanje – to su savjeti koji, ako ih se poštuje, ne samo da doprinose zdravlju, već mogu rezultirati i produljenjem života, odnosno generalno boljim zdravstvenim stanjem u poznoj životnoj dobi. Jedan faktor se pritom često zaboravlja – značaj socijalnih kontakata.

A ta interakcija u starosti često opada, mnogim ljudima sve teže pada upoznavanje drugih osoba, odnosno uspostava novih kontakata. Socijalna interakcija je važna za psihičko zdravlje, a kako pokazuje jedna nova studija iz Japana, ona može utjecati na kvalitetu života u starosti, odnosno zdrav život i u poznim godinama.

Porast očekivane životne dobi

U proteklih 60 godina je prosječni očekivani životni vijek u Njemačkoj porastao za oko 12 godina. Danas on za žene iznosi 83, a za muškarce 78 godina. Dug život ne znači automatski zdrav život. U starosti raste i rizik od teških oboljenja, odnosno rizik da nekome bude potrebna njega ili pomoć u svakodnevnom životu. U ovom trenutku u Njemačkoj živi oko pet milijuna takvih ljudi, a njihov broj, paralelno s rastom očekivane životne dobi, također kontinuirano raste.

Prioritet je prevencija

Ključna zadaća profesionalnih njegovatelja starijih osoba je zato – prevencija. Postupni gubitak jednog dijela psiho-fizičkih kapaciteta, ono što se obično naziva staračka krhkost ili staračka slabost, je uobičajena „nuspojava" starosti – i njegovatelji trebaju djelovati preventivno po tom pitanju. I pokazati tim ljudima načine na koje i dalje mogu voditi kvalitetan život usprkos poodmakloj dobi i mogućim zdravstvenim problemima.

Što kaže japanska studija?

Japan je zemlja čije društvo, u globalnoj usporedbi, najbrže stari. Više od 36 milijuna ljudi u Japanu je starije od 65 godina, to je dva puta više nego u Njemačkoj. U Japanu su istraživači u gradu Osaki pet godina analizirali podatke ljudi starijih od 65 godina, u obzir su uzeli razne faktore koji utječu na zdrav život u starosti. 

Studija provedena u organizaciji Osaka Metropolitan University pokazuje na koje se sve načine može odgoditi početak procesa koji stručnjaci nazivaju „staračka krhkost". Pritom su članovi istraživačkog tima koristili podatke onih osoba koje su se nalazile u kategoriji lakši slučajeva kojima je potrebna skrb, te su analizirali njihovu staračku slabost u razdoblju od pet godina. Jedan dio tih osoba je „konzumirao" socijalnu ponudu, odnosno aktivnosti koje su bile nuđene u toj zajednici – a drugi dio je na raspolaganju imao jednog osobnog asistenta, odnosno osobu koja ih je posjećivala kod kuće i pomagala im pri svakodnevnim poslovima.

Rezultat: osobni asistenti nisu utjecali na stadij staračke krhkosti, a nisu ni mogli utjecati na „odgodu" početka tog procesa. Istovremeno su socijalne aktivnosti u zajednici smanjile rizik od staračke krhkosti i do 40%.

Istraživački tim zato savjetuje da starije osobe sudjeluju u zajedničkim aktivnostima izvan svog doma, umjesto da ostaju kod kuće. Službe u okviru kojih djeluju osobni asistenti su važna ponuda i pomoć u svakodnevnom životu, ali grupne aktivnosti imaju pozitivan učinak za zdravlje ljudi, dodaju oni.

Zdravlje u starim danima

Već 2021. je jedna analiza istih podataka pokazala da socijalna participacija pozitivno djeluje na zdravo starenje. A pozitivne efekte se može ostvariti na razne načine sudjelovanja života u zajednici, od aktivnosti u susjedstvu, preko volonterskog angažmana, pa do prakticiranja raznih hobija. 

Više kretanja

Činjenica je da socijalni kontakti imaju veliki utjecaj na naše zdravlje. Jedna londonska dugotrajna studija je pokazala da pojačani socijalni kontakti u starosnoj skupini iznad 60 godina može odgoditi pojavu demencije, ili je čak spriječiti. Usamljenost i manjak socijalnih kontakata na duži rok mogu ljude učiniti bolesnima, i to ne samo u starijoj životnoj dobi.

Postoje doduše i druga objašnjenja: oni ljudi koji napuštaju svoj dom kako bi se družili s drugim ljudima, ili ljudi koji posjećuju zdravstvene ustanove, jednostavno se više kreću. Isto vrijedi i za posjete prijatelja, baljenje volonterskim aktivnostima ili nekim hobijem. Više kretanja pozitivno utječe na zdravlje.  

Sudjelovanje u socijalnom životu

Cornelia Mahler, stručnjakinja za sektor njege na Sveučilištu u Tübingenu, naglašava: „Za zdravlje nisu jako važni samo socijalni kontakti. Tu je i sudjelovanje u socijalnom životu, ono ima veliku važnost za zdravlje ljudi u svim životnim fazama. Pogotovo je za starije osobe važno da imaju neki razlog da napuste svoj dom, da izađu." Život u zajednici dakle utječe na zdravlje – prije svega i pogotovo u kasnijoj dobi. Socijalna pripadnost ujedno motivira ljude da budu aktivni, odnosno da se sami brinu oko svog zdravstvenog stanja. 

Lara Kubotsch, SWR

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu