Jeruzalemska izjava: što je antisemitizam? | Politika | DW | 21.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Nova definicija

Jeruzalemska izjava: što je antisemitizam?

Što je zapravo antisemitizam? To je još davno definirao Međunarodni savez za sjećanje na Holokaust. Sada je jedna nova definicija izazvala burnu raspravu.

Amos Goldberg, profesor na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu je jedan od autora jedne nove definicije antisemitizma: „Jeruzalemska izjava o antisemitizmu" (JDA). Stara definicija antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) kojem pripadaju 34 zemlje, između ostalog i Njemačka, je prema Goldbergu, postala mehanizmom gušenja svake forme kritike izraelske politike i ograničavanja prava na slobodno izražavanje mišljenja. Pritom se ne radi o samoj definiciji antisemitizma nego o primjerima koji prate ovu definiciju.

Cilj JDA je također prepoznavanje antisemitizma u svjetlu povijesnih iskustava i sve češćih pokušaja uvlačenja antisemitizma u svakodnevni diskurs. „Opasnost od antisemitizma je realna i velika", smatra Goldberg. No on i ostali autori JDA-a se jasno žele ograditi od IHRA definicije. Cilj nije samo pravovremeno otkrivanje antisemitskih tendencija nego i definiranje momenata u kojima optužbe idu predaleko.

I upravo u tomu za neke leži problem. „JDA je korak unazad: ona ljudima prije objašnjava što nije antisemitizam nego što je antisemitizam. Time otvara vrata novom antisemitizmu”, kaže Jonathan Rynhold sa Sveučilišta Bar Ilan. On smatra da je  činjenica da se u definiciji IHRA-e jedanaest navedenih primjera za antisemitizam povezuje s Izraelom, ispravni pristup.

Kritika Izraela: gdje počinje antisemitizam

Deutschland Antisemitismus

Policija čuva sinagogu u Gelsenkirchenu

Tako u IHRA definiciji stoji da je antisemitizam kada netko Židovima ne priznaje pravo na samoodređenje ili kada se od Izraela zahtijeva pridržavanje standarda koji se ne bi tražili ni od jedne druge države.

Goldberg smatra da je to problem i navodi najnoviji sukob koji je završio višednevnim ratom između Izraela i Palestinaca. Sukob je započeo pokušajem izbacivanja nekoliko Palestinskih obitelji iz njihovih kuća u istočnom Jeruzalemu na temelju jednog zakona iz 1948. koji Izraelcima jamči povrat njihove imovine, ali ne i Palestincima.

„Je li antisemitizam takav pravni sustav nazvati aparthejdom? Nazvati ga rasističkim? Ili je legitimno prosvjedovati protiv ovakvog stanja", pita se Goldberg. Upravo na temelju takvih sukoba desne nevladine organizacije optužuju lijeve nevladine organizacije u Izraelu za antisemitizam. Goldberg smatra da i za Izrael moraju vrijediti ista pravila kao i za ostale zemlje. „To je dvostruki standard: ni jedna druga zemlja ne svijetu nije tako zaštićena kao Izrael ovim ‚firewall-om' koji sprječava svaki oblik kritike", smatra Goldberg.

„Oni ne prosvjeduju kada muslimani ubijaju muslimane"

Rynhold pak smatra da je nedopustivo da se cionizam kao jedini nacionalni pokret na svijetu proglašava nelegitimnim i rasističkim. „To je antisemitizam", kaže on. Ovaj profesor smatra i da je moguće kritizirati državu Izrael, a da se pritom ne koristi antisemitizam.

Rynhold ukazuje na to kako je najnoviji sukob između Izraela i Hamasa antisemite u cijelom svijetu izveo na ulice. „U Londonu se prosvjedovalo u židovskim četvrtima. To nisu pro-palestinski nego antisemitski prosvjedi. Kada u Siriji muslimani ubijaju muslimane, tada se ne prosvjeduje. Oni se razljute samo kada se radi o Izraelu i Židovima", kaže Rynhold.

IHRA definicija je međunarodno priznata i nju, između ostalih, u svojim odlukama primjenjuje američko ministarstvo vanjskih poslova. JDA podržavaju neke lijevo orijentirane židovske lobističke grupacije poput J-Street.

Tko stoji iza „Jeruzalemske izjave"

Deutschland Demo in Berlin zum Nahost-Konflikt

Prosvjed proti antisemitizma u Berlinu

Oko 300 priznatih znanstvenika iz područja istraživanja Holokausta i antisemitizma je u međuvremenu potpisalo JDA, koji bi trebao biti nešto poput alternative IHRA definiciji. Među potpisnicima je i poznati njemački istraživač antisemitizma Wolfgang Benz.

 Mnogi od njih smatraju da „akademsko i intelektualno" suočavanje s izraelsko-palestinskim sukobom više nije moguće. Pritom se najviše kritiziraju odluke poput one njemačkog Bundestaga iz 2019. koja je tzv. BDS pokret (bojkot, deinvesticija, sankcija) smjestila u ilegalno svjetlo. 

Ovom odlukom se sankcioniraju svi koji podržavaju BDS pokret. Tako kamerunski povjesničar Achille Mbembe nije smio održati govor na otvorenju poznatog umjetničkog festivala Ruhrtriennale. JDS se također kritički odnosi prema pokretu BDS, ali ga odbija a priori definirati kao antisemitski.

Borba protiv svih oblika antisemitizma

Rynhold ističe da IHRA niti u jednom trenutku BDS pokret ne definira kao antisemitski. No istodobno ukazuje na to da na vrhu ovog pokreta stoje osobe koje šire antisemitske stereotipe poput onog o „krvoločnim Židovima".Mnogi od onih koji djeluju antisemitski sebe ne smatraju antisemitima.

Goldberg ne niječe da mnoge ljevičarske organizacije u svojoj kritici Izraela posežu za antisemitskim mehanizmima. No on smatra da mnogo veća opasnost po Židove dolazi od radikalne desnice.