Je li njemački mirovinski sustav još uvijek siguran?

Mirovine su već godinama vrlo sporno pitanje oko kojeg se u Njemačkoj lako zapali strasti. Ovaj put se nitko drugi nego demokršćanski kancelar Friedrich Merz pobrinuo za to da rasprava postane posebno žustra.

„Čisto zakonsko mirovinsko osiguranje u najboljem će slučaju pružiti samo osnovnu sigurnost za starost. Više neće biti dovoljno za dugoročno osiguranje životnog standarda“, izjavio je nedavno Merz na skupu koji je organiziralo Udruženje njemačkih banaka u Berlinu.

Merz je dalje rekao da je zbog toga neophodno izdvajanje dodatnog kapitala od strane privatnih osoba ili tvrtki. „I to u puno većem opsegu nego što ga trenutno imamo, uglavnom na temelju dobrovoljnih doprinosa", rekao je Merz. To bi, rekao je, značilo veće oslanjanje na dionice i druge oblike ulaganja u budućnosti.

To je kontroverzna strategija, jer je burza podložna velikim fluktuacijama cijena. Današnji dobici mogu biti sutrašnji gubici – i obrnuto.

Komisija za mirovine će razviti predložena rješenja

Ministrica rada i socijalnih poslova Bärbel Bas iz Socijaldemokratske stranke oštro je kritizirala kancelarove izjave o mirovinama. Ona je rekla da je Merz "ostavio dojam da bi se svi ljudi sada trebali privatno osigurati". Mnogi su, rekla je, shvatili da Merz misli da "više neće ni primati pristojnu mirovinu".

Spor oko mirovina između vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU/CSU) i Socijaldemokrata (SPD) mogao bi biti nagovještaj onoga što bi uskoro moglo dodatno rasplamsati emocije. Očekuje se da će komisija za mirovine koju je imenovala koalicija predstaviti svoje preporuke do kraja lipnja. 

Financijske posljedice starenja društva

Ključne polazne točke za sve modele mirovina sigurnih za budućnost su populacijski trendovi s jedne strane i očekivano trajanje života s druge strane. Niska stopa nataliteta u Njemačkoj, kao i u mnogim drugim zemljama, ima ozbiljne financijske posljedice: manje ljudi radi i plaća doprinose u državni mirovinski sustav, dok se broj umirovljenika povećava.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OESS) analizirala je mirovinske sustave svojih 38 država članica u studiji "Mirovine na prvi pogled". Ključni zaključak: političke strategije znatno se razlikuju i teško ih je uspoređivati ​​u mnogim aspektima.

Neto mirovine u Njemačkoj su ispod prosjeka

Promatrajući isključivo iznos mirovine u odnosu na konačni dohodak nakon oporezivanja i doprinosa za socijalno osiguranje, Njemačka se s 53 posto nalazi u sredini i stoga znatno ispod prosjeka od 61 posto. Druge europske zemlje s velikim brojem stanovnika, poput Francuske i Italije, imaju vrijednosti između 70 i gotovo 80 posto.

No postoje i veći ekstremi, i prema gore i prema dolje. U Estoniji, Litvi i Irskoj razina državnih mirovina ponekad je ispod 40 posto. U Nizozemskoj, Portugalu i Turskoj više je nego dvostruko viša, s više od 90 posto.

Odlazak u mirovinu sa 67 godina već je stvarnost u SAD-u i Japanu

Prema OECD-u, dob u kojoj ljudi zapravo završavaju svoj radni vijek igra ključnu ulogu u financiranju mirovina. U Njemačkoj se trenutno u prosjeku umirovljuju s nešto više od 64 godine, gotovo tri godine ranije nego što je zakonski propisano za sve rođene od 1964. Oni koji odlaze u mirovinu ranije općenito primaju nižu mirovinu. 

U nekim zemljama ljudi već sada moraju raditi do 67. godine. Među njima su SAD i Japan, prvo i četvrto najveće gospodarstvo svijeta. Iz perspektive OECD-a, ima smisla povezati dob za odlazak u mirovinu s porastom očekivanog životnog vijeka i tako ga odgoditi, kao što se to radi u mnogim zemljama.

Viši mirovinski doprinosi u Francuskoj i Italiji

Razina doprinosa za zakonsku mirovinu znatno se razlikuje na međunarodnoj razini. U Francuskoj, prema podacima OECD-a, iznosi oko 30 posto prihoda, a u Italiji čak 33 posto. Njemačka, s 18,6 posto, znatno je niže pozicionirana. Doprinose podjednako plaćaju zaposlenik i poslodavac.

Jedan aspekt koji sve više dolazi u središte pozornosti je siromaštvo u starosti. U Njemačkoj je rizik posebno visok za one koji su malo zarađivali tijekom svog radnog vijeka i jedva su mogli izdvojiti novac za privatnu mirovinsku štednju. U Danskoj kreatori politike pokušavaju to suzbiti osnovnom mirovinom financiranom iz poreza.

Nijemci s istoka više pogođeni siromaštvom u starosti

Razlike između istočne i zapadne Njemačke jedinstven su slučaj razlika unutar jedne te iste zemlje. Ljudi koji su živjeli i radili u komunističkom DDR-u tijekom postojanja dvije Njemačke do 1990. dugo su vremena primali znatno niže mirovine u odnosu na godine rada. Postupno izjednačavanje s razinom na Zapadu završeno je tek 2025. - 35 godina nakon ponovnog ujedinjenja.

Stoga siromaštvo u starosti potencijalno češće pogađa Nijemce s istoka zemlje. Drugi razlog: Zbog državne planske privrede u DDR-u, nisu imali priliku ulagati u mirovinske fondove. Za razliku od kapitalitičkog zapada Njemačke, u komunitičkom istoku nije bilo burzi.