Je li legalno vraćanje izbjeglica na morskim granicama EU-a? | Politika | DW | 13.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Je li legalno vraćanje izbjeglica na morskim granicama EU-a?

Grčkoj se predbacuje da izbjegličke brodove vraća u smjeru Turske. U kojoj mjeri je to kršenje međunarodnog prava? Najvažnija pitanja i odgovori.

"Pushback" nije pravni već politički pojam. Ipak "odbijanje" izbjegličkih čamaca na moru je pravno još više sporno: "Pushbackovi mogu biti povreda obveze spašavanja", kaže stručnjakinja za međunarodno pravo Nele Matz-Lück sa Sveučilišta u Kielu. Na primjer "ako napustiš ljude u nevolji, tj. povučeš ih u drugu morsku zonu da ih tamo ostaviš u opasnoj situaciji".

Izbjeglice se također ne smije vraćati tamo gdje se suočavaju s "neposrednim progonom, mučenjem, nečovječnim postupanjem ili drugim ozbiljnim kršenjima ljudskih prava". To je kršenje Ženevske konvencije o izbjeglicama i Europske konvencije o ljudskim pravima, naglašava ova profesorica pomorskog i međunarodnog prava.

Smiju li zemlje EU-a odbiti izbjeglice na moru?

Na području Europske unije ne, izvan njega smiju. “U trenutku u kojem netko dođe do državnog teritorija jedne od država članica EU-a pogođena osoba ima pravo podnijeti zahtjev za azilom koji onda mora biti preispitan”, objašnjava stručnjak za pomorsko pravo iz Hamburga Alexander Proelss. Ali, „takav zahtjev u osnovi ne postoji izvan europskog teritorija.”

Dakle ne izvan teritorijalnog mora jedne zemlje koje se može protezati do 12 nautičkih milja od obale. “U prošlosti je također bilo raznih incidenata u kojima su se brodovi neke države smjestili točno izvan ovih 12 milja i onda vraćali izbjegličke brodove kako oni ne bi mogli ući u zemlju”, opisuje profesor za pomorsko i međunarodno pravo.

Azil se može zatražiti samo na kopnu (izbjeglice ispred Ureda za strance u Ateni)

Azil se može zatražiti samo na kopnu (izbjeglice ispred Ureda za strance u Ateni)

Postoji li međunarodno-pravna obveza pomoći ljudima u opasnosti na moru?

Svaki kapetan dužan je pružiti pomoć osobama u opasnosti na moru. Bez obzira o kome se radi i iz kojeg je razloga brod u nevolji. Osim ako to ne dovede u opasnost njegov vlastiti brod ili posadu. To piše u Konvenciji UN-a o pomorskom pravu iz 1982. godine i u Konvenciji o spašavanju na moru iz 1979. godine.

Ali što kaže međunarodno pravo o pitanju što se događa sa spašenima? “Prema međunarodnom pravu ne postoji obveza da zemlja u čijim vodama je netko spašen, primjerice Italija ili Grčka, moraju tolerirati da ti ljudi tamo mogu otići na kopno”, objašnjava Proelss.

Trenutno je pomorski zakon glede toga pitanja neprecizan. Drugim riječima: norme pomorskog prava, koje postoje desetljećima, u sadašnjoj migrantskoj situaciji su samo ograničeno primjenjive.

Mogu li izbjeglice poduzeti pravne korake protiv pushbackova?

To je komplicirano. Prije svega, primjenjuje se nacionalno pravo države, u čijim je vodama pronađena osoba s unesrećenog broda. Svaka država mora osigurati da se njezini službenici pridržavaju važećih zakona i posebno obvezujućih ljudskih prava kada je u pitanju spašavanje na moru.

Ako to ne učine - kao u slučaju pushbackova, u kojima je možda sudjelovala grčka obalna straža - žrtve mogu pokrenuti pravni postupak protiv tog nezakonitog postupanja pred grčkim sudovima.

Izbjeglice se mogu obratiti i Europskom sudu za ljudska prava - ali koliko će ih imati tu mogućnost?

Izbjeglice se mogu obratiti i Europskom sudu za ljudska prava - ali koliko će ih imati tu mogućnost?

Ako su svi pravni putovi iscrpljeni može se podnijeti žalba Europskom sudu za ljudska prava. Ali, "izbjeglice, koje su u turskim vodama imaju druge brige i u slučaju sumnje nemaju ni znanja ni sredstava za pokretanje odgovarajućih postupaka”, kaže Nele Matz-Lück, stručnjakinja za međunarodno pravo iz Kiela. Trenutno ne postoje druge mogućnosti za poduzimanje pravnih koraka protiv pushbackova.

Kako Grčka procjenjuje pravno stanje?

Grčka negira da je koristila ilegalne metode protiv izbjeglica. Usred pandemije koronoavirusom suočeni smo s "masovnim i organiziranim kretanjem izbjeglica” iz Turske, priopćila je na upit DW-a obalna straža ove zemlje.

Grčka štiti europske granice na moru u skladu s nacionalnim i međunarodnim pravom. Kako bi zaustavila izbjeglice i migrante iz Turske, vlada u Ateni planira postaviti oko tri kilometra dugu plutajuću barijeru ispred otoka Lezbosa u Egejskom moru.

Preporuka uredništva