„Izgorjeli“, makar tek počeli raditi

Mladi zaposlenici u Njemačkoj često pate zbog dugotrajnih posljedica pandemije koronavirusa te zbog prepreka i sukoba među generacijama na radnome mjestu. To je rezultat nove studije zdravstvenog osiguravatelja DAK-Gesundheit koja se bavila situacijom mladih u dobi između 15 i 30 godina. Nakon godina ograničenja u pandemiji, mnogi se već na početku profesionalnog života suočavaju sa simptomima depresije.

Predsjednik DAK-a Andreas Storm pozvao je poduzeća da se aktivno angažiraju na povezivanju i zbližavanju različitih naraštaja: „Model uspjeha za budućnost su timovi sastavljeni od ljudi različitih generacija.“

Prema izvješću, 28 posto mladih zaposlenika izvijestilo je o napetostima među dobnim skupinama unutar poduzeća. Anketirani su zaposlenici rođeni između 1995. i 2010., koji čine oko petinu od ukupno 43 milijuna radno aktivnih osoba u Njemačkoj.

Najgore u zdravstvu i obrazovanju

Jedna od četiri osobe izložena generacijskom sukobu osjeća zbog toga „snažan" ili „vrlo snažan" pritisak. Daljnjih 56 posto navodi da ih to opterećuje u manjoj mjeri, dok 19 posto uopće ne osjeća pritisak.

U zdravstvu i obrazovanju taj je udio najviši – po 30 posto zaposlenika u tim sektorima doživljava generacijske napetosti. Nasuprot tome, u IT sektoru samo je 12 posto ispitanih reklo da takve sukobe povremeno doživljava.

U konačnici, mlađa generacija više nije toliko homogena kao prijašnje dobne skupine – smatra Volker Nürnberg, jedan od autora studije.

„Za ovu je generaciju važno imati osjećaj smisla i mogućnost samostalnog odlučivanja“, kaže Nürnberg. Po njemu, upravo je pandemija snažno oblikovala ovu skupinu. Mnogi su školu ili fakultet završili u razdoblju kada je on-line nastava bila uobičajena – neki nisu tijekom studija nikada osobno upoznali ni jednog profesora ili profesoricu. „To ostavlja traga na psihu."

Neprilagođeni „normalnom" životu

Razlike su vidljive i u podacima zdravstvenog osiguranja. Četvrtina mlađih od 30 češće se bolesnički odjavljuje zbog simptoma prehlade kao što su kašalj i curenje nosa. U ukupnoj populaciji to čini 18 posto. „Pripadnici generacije Z češće se javljaju na bolovanje već iz bojazni da će biti još bolesniji", navodi se u istraživanju DAK-a.

Zabrinjavajuće je, prema ocjeni stručnjaka, što su psihička opterećenja među mladima ispod 30 vrlo raširena. Više od svakog četvrtog ispitanika u dva tjedna prije ankete imalo je simptome depresije. Među onima u dobi od 18 do 24 godine taj udio iznosi čak 37 posto.

Ta subjektivna percepcija, istaknula je Susanne Hildebrandt iz berlinskog Instituta Iges koji je proveo istraživanje, igra „vrlo važnu ulogu" kod mladih. U anketi se nije razlikovalo po spolu.

„Burnout je nova pandemija kod mladih", kaže Nürnberg. Kod mnogih su problemi tvrdokorni – „baterija nije samo prazna, nego je i punjač pokvaren“. Stoga će, smatra, biti ključno da mladim ljudima više pomognemo pri ulasku na tržište rada.

"Danas ostajem kod kuće”

Ukupno gledano, zdravstveno osiguranje bilježi porast broja slučajeva bolesti među mladima – iako su im bolovanja u prosjeku kraća. Stopa bolovanja među mladim zaposlenicima iznosi 4,7 posto, što je manje od ukupne stope DAK-osiguranika (5,4 posto).

Ipak, 65 posto mladih izjavilo je da su barem jednom u posljednjih 12 mjeseci išli na posao iako su bili bolesni – najčešće iz obzira prema kolegama ili zbog straha od osobne štete.

Natalie Kirchner, studentica psihologije koja vodi digitalne ponude za platformu krisenchat, ima iskustva s problemima mladih ljudi. U toj berlinskoj neprofitnoj organizaciji osobe mlađe od 25 godina mogu u bilo koje doba dana besplatno i anonimno razgovarati s ekspertima o svojim brigama.

Kirchner kaže da se mnogi mladi nalaze na prijelazu iz škole, prekvalifikacije ili studija u svijet rada: u probnom rokuosjećaju se preopterećeno i boje se za radno mjesto.

„Pa što to uopće radiš?”

„Mnogi imaju dojam da ih se ne shvaća ozbiljno“, kaže Kirchner. Navodi i vlastito iskustvo kao stručnjakinje za video na internetu: „Kad starijim ljudima objašnjavam svoj posao, često nailazim na zid.“ Ima osjećaj da stariji ne doživljavaju njezin digitalni rad kao „nešto što vrijedi“.

Ne bi samo mlađi trebali učiti od starijih – stariji bi također trebali biti spremni uvažiti mlade i njihove potrebe. To je, prema Kirchner, osnovna poruka. Predsjednik DAK-Gesundheita Andreas Storm to formulira ovako: „U poduzećima moramo graditi mostove među generacijama.“

Generacija Z, smatra Storm, znatno je više pogođena generacijskim sukobima nego prethodni naraštaji. Kirchner kaže da se u vlastitom timu u krisenchatu osjeća ugodno i da razumije pojam „generacijskog mosta“: „U našem je timu velika raznolikost, otvoreni smo jedni prema drugima i cijenimo povratne informacije.“