Izbori u EU-u: Zeleni Europe traže izlaz iz krize

Prema najnovijim anketama, situacija za europske Zelene nije baš sjajna. Na izborima u lipnju mogli bi izgubiti oko trećine mjesta u Europskom parlamentu. Trenutno čine četvrtu najveću frakciju sa 72 zastupnika, a u Europskoj komisiji ih zastupa Virginius Sinkevicius.

U očima javnosti Zeleni su, kao ni jedna druga stranka, simbol borbe za zaštitu okoliša. Na posljednjim izborima za EU, vjetar u leđa im je dao pokret „Petkom za budućnost" (Fridays for Future). Sa školskim štrajkom za klimu te prosvjede je 2018. godine pokrenula Greta Thunberg, izvodeći milijune mladih ljudi na ulicu. Na izborima 2019. godine Zeleni su postigli bolji rezultat nego ikada ranije.

Zeleni nisu uspješni u svim državama EU-a

Utjecaj zelenih stranaka je neravnomjerno raspoređen širom EU-a. Zeleni su tradicionalno jaki u zemljama zapadne Europe, kao što su Francuska, Njemačka i Austrija, kaže Tobias Gerhard Schminke, osnivač platforme „Europe Elects”, koja je vodeća u Europi u analizi anketa i izbornih rezultata. U tim zemljama su obično osvajali desetak, ponekad i do 20 posto glasova. „Ali u mnogim dijelovima južne Europe, posebno u istočnoj Europi, puno su slabije ukorijenjeni“, objašnjava politolog u intervjuu za DW. „U Slovačkoj, na primjer, čak i ne postoje."

Zelene stranke su trenutno dio vlasti u nekoliko država EU-a. U Njemačkoj, na primjer, Zeleni imaju ukupno pet ministara, uključujući ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock i vicekancelara i ministra gospodarstva Roberta Habecka. Zelene stranke su također dio vlade u Irskoj, Austriji, Belgiji, Latviji i Španjolskoj. U Poljskoj ih predstavlja državna tajnica, a Austrija ima „zelenog predsjednika" Alexandera von der Bellena.

Zaštita klime u politici EU-a

U aktualnom legislativnom razdoblju, zaštita klime je važna tema. Europska unija želi postati klimatski neutralna do 2050. godine svojim takozvanim Europskim zelenim dogovorom. Prvi cilj je smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030. godine za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu. Prema navodima Europske komisije, zakonodavni paket koji je za to nužan, u velikoj mjeri je usvojen.

Zeleni su bili važni za glasovanje i u procesu izrade zakona, kaže Karin Thalberg, koja na Institutu Jacquesa Delorsa istražuje europsku energetsku politiku. U intervjuu za DW ona je naglasila da sada ulazimo u važnu fazu implementacije u zemljama članicama.

Međutim, politički vjetrovi su se ponovo promijenili i zakoni o zaštiti klime su manje prihvatljivi. Poljoprivrednici su prosvjedovali u mnogim zemljama EU-a. Njihova srdžba je usmjerena i protiv europskog zakonodavstva.

Otpor dolazi i iz političkih tabora. Manfred Weber, vođa zastupničkog kluba Europske pučke stranke (EPP), najveće političke grupacije u Europskom parlamentu, već je u studenom najavio da želi „preispitati” teško donesenu odluku o zabrani motora s unutarnjim izgaranjem. Prema istraživanjima europskih portala Politico i Euractiv, taj zahtjev je čak ušao u još neobjavljeni manifest stranke. Žestoka rasprava se vodila i o zakonu za obnovu prirode.

Uoči europskih izbora Karin Thalberg iz Instituta Jacquesa Delorsa primjećuje „zabrinjavajući trend“, ne samo iz ekstremno desničarskog tabora, već i iz građanske sredine. Na primjer, liberalni francuski predsjednik Emmanuel Macron je govorio o „zakonodavnoj pauzi", a Europska pučka stranka se izjasnila za nešto poput „moratorija na zakone o okolišu".

Zeleni ne odustaju

Međutim, europski Zeleni su se pokazali vrlo borbeno na svom kongresu, prvog vikenda u veljači u Lyonu u Francuskoj. Nizozemac Bas Eickhout najavio je „tešku predizbornu kampanju“. On će je voditi zajedno s njemačkom kolegicom Terry Reintke, odlučili su delegati. Europska zelena stranka se sastoji od 49 zelenih stranaka unutar i izvan EU-a. Njihov kongres nosio je moto „Hrabrost" (Courage).

A ta hrabrost će biti potrebna za zelenu transformaciju, naglasila je Terry Reintke. „EPP i liberali nisu u pravu kada kažu da Zeleni dogovor (Green Deal) šteti našoj ekonomiji." Reintke je od 2014. godine članica Europskog parlamenta. Uvjerena je da Zeleni dogovor može stvoriti ekonomiju koja poštuje prirodne resurse planeta, kao i socijalnu pravdu.

Zeleni dogovor se mora braniti, moglo se uvijek iznova čuti na kongresu, na kojem se okupilo preko 1.200 zelenih iz čitave Europe. U izbornom programu se zahtijeva klimatska neutralnost već do 2040. godine, a ne do 2050. Zeleni također žele suprotstaviti se europskim ekstremnim desničarskim strankama i također vode kampanju za siguran i legalan abortus u cijeloj Europskoj uniji.

Mogu li Zeleni promijeniti tok događaja?

Stručnjakinja Thalberg smatra da je Zelenima trenutno jako teško, jer moraju balansirati između trenutnog raspoloženja i onoga što je nužno za zaštitu klime. „Ono što smatram pozitivnim u vezi s izbornim programom, u usporedbi s drugim izbornim programima, jest to što imaju vrlo konkretne prijedloge." Zeleni imaju konkretne prijedloge kada je u pitanju energetski učinkovita obnova stambenih zgrada, održiva mobilnost ili zelena transformacija industrije i poljoprivrede.

Šef platforme „Europe Elects” Tobias Gerhard Schminke smatra da bi Zeleni mogli biti među gubitnicima izbora. Između ostalog i zbog sudjelovanja zelenih stranaka u vlasti. U razgovoru za DW politolog kaže da se europski izbori uvijek koriste za kažnjavanje nacionalnih vlada. Ipak, do izbora ima još puno vremena, a Zeleni su i u veljači 2019. godine imali slabije rezultate nego na dan izbora u svibnju.

Toga se sjeća i Terry Reintke. Nakon što je u Lyonu izabrana za vodeću kandidatkinju, Reintke je rekla da su na prošlim izborima Zeleni ušli u Europski parlament s najboljim rezultatom do sada i poručila da će nastaviti boriti se, bez obzira na političke diskurse koji su bili usmjereni protiv njih.