Hercegovac s gomilom žutih kartona
23. listopada 2008
"To je kultura, to je životna filozofija!" Tim je riječima nekadašnja nogometna legenda i današnji predsjednik UEFA-e Michel Platini opisao nogomet. On je u pravu: u svakoj nogometnoj sezoni tisuće igrača sa svih kontinenata na travnjaku celebriraju svoju kulturu - Nijemci igraju disciplinirano, Brazilci vole driblinge, Talijani čvrstu obranu, a Rusi jurišaju (ne)promišljeno u napad...to su dobro poznati stereotipi o razlikama u nogometnoj taktici i ponašanju na terenu. A te su razlike vrlo zanimljive i znanstvenicima. Ekonomisti Edward Miguel, Sebastian Saiegh i Shankar Satyanath došli su u svojoj studiji do zaključka da stupanj grubosti i nasilja nogometaša ovisi o njihovom podrijetlu i njihovom životnom iskustvu. Teza trojice istraživača koja je pobudila najviše pozornosti glasi: igrači koji su doživjeli rat češće dobivaju žute i crvene kartone.
Znanstvenici su analizirali europske nogometne lige: jednostavno su prebrojili žute i crvene kartone igrača na Starom kontinentu i te brojke stavili u korelaciju sa zemljom podrijetla svakog pojedinog nogometaša. Rezultat je zapanjujući: igrači pojedinih nacija češće naginju primjeni grubih sredstava (prekršaja) tijekom utakmice nego njihovi suigrači iz neke druge zemlje. Kao odlučujući faktor za stupanj grubosti znanstvenici su identificirali iskustva igrača tijekom njihovog djetinjstva. Oni nogometaši koji su u mladim danima na svojoj koži iskusili rat češće se nalaze na listi opomenutih nogometaša. Istraživači u svojoj analizi idu i korak dalje: što je rat duže trajao, ti igrači na svom "kontu" imaju više kartona.
Zanimljivi i kontroverzni rezultati
Kao primjer koji ide u prilog toj tezi u analizi se navodi jedan (neimenovani) afrički nogometaš koji igra u francuskoj prvoj ligi. Taj je igrač u svojoj domovini doživio građanski rat. I doista: u njegovoj statistici istraživači su pronašli da je on tijekom karijere u Europi skupio 4 posto više opomena nego "prosječni" afrički nogometaši koji nastupaju u europskim ligama. Zvuči komplicirano? Možda...no zaključak znanstvenika je jasan kao dan: za stupanj nasilja na nogometnom terenu krivo je okružje u kojem igrač odraste.Taj rezultat studije je vrlo zanimljiv - ali i kontroverzan. Studija je predmet kritika drugih znanstvenika. Oni se pitaju što metoda korelacije kaže o broju postignutih golova? I pitaju se: ima li "ratna povijest" igrača utjecaja i na broj golova koji oni postižu?
Miguel, Saiegh i Satyanath svojim kritičarima odgovaraju sljedećim argumentom: društva u kojima je rat česta pojava toleriraju nasilje u većoj mjeri nego ona društva u kojima nema rata. Hmmm...je li to doista tako? Mi smo bacili pogled na "vječnu statistiku" Bundeslige: igrač s uvjerljivo najvećim brojem žutih kartona u povijesti prve njemačke lige je Nijemac Stefan Effenberg. On je skupio 111 "žutaća" u 370 nastupa. Da u tezi znanstvenika ipak ima i istine možda dokazuje primjer Sergeja Barbareza. Mostarac je u 330 bundesligaških utakmica dobio 86 žutih kartona i nalazi se na 5. mjestu "vječne" liste Bundeslige. A Hercegovac Barbarez vrlo dobro zna iz vlastitog iskustva što je rat: zbog njega je u 90-ima s rodne grude i otišao u Njemačku.