Feministička vanjska politika: želja ili realnost? | Politika | DW | 08.03.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

diplomatske perspektive

Feministička vanjska politika: želja ili realnost?

Njemačka vlada se po prvi put izjasnila za feminističku vanjsku politiku – tu, do sada sporednu temu šefica diplomacije Annalena Baerbock u sjeni ukrajinskog rata stavlja u prvi plan.

Tamo gdje je rat, feministička vanjska politika djeluje kao ograničeno sredstvo protiv ratnika. Na kraju krajeva, glavni cilj svake vanjske politike je da se uopće ne dozvoli da stvari odu toliko daleko. No u isto vrijeme u konfliktnim situacijama feministički pristupi dobivaju na značenju, jer upravo je ženama tada potrebna posebna zaštita.

U Njemačkoj se za tu temu malo tko zalaže kao nova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni). Bez obzira na to je li na liniji bojišnice u Donbasu ili na konferenciji za novinare u Egiptu, ta 41-godišnja šefica diplomacije i majka dvoje djece demonstrativno govori – i kao žena. Ta perspektiva sastavni je dio njenih govora. Na svojim putovanjima, prije nego što sjedne za pregovarački stol s muškim dužnosnicima, često se prvo sastane s lokalnim ženama i nevladinim organizacijama.

Ministrica vanjskih poslova se „narativu moćnih država o geopolitičkim zonama utjecaja suprotstavlja drugom pričom – o sigurnosti ljudi i ljudskim pravima“, kaže političarka Zelenih Agnieszka Brugger, zadužena za pitanja obrane. Tako je nedavno na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji Baerbock definirala Sporazum iz Minska u smislu feminističke vanjske politike:

„To nije samo pregovarački format ili tehnički termin. Radi se o sigurnosti ljudi. O tome mogu li obitelji i djeca usred naše Europe odrastati sigurno i u miru", rekla je Baerbock i citirala majke koje je srela na putu za Donbas početkom veljače: „Tek kada su žene sigurne, sigurni su i svi drugi."

Ukrajinska djeca u Berlinu

Ukrajinska djeca na željezničkom kolodvoru u Berlinu: "Naša djeca trebaju odrastati sigurno i u miru"

Sigurnost u ženskim rukama

I koalicijskim sporazumom nova njemačka vlada jasno se opredjeljuje za feminističku vanjsku politiku: „Zajedno s našim partnerima želimo ojačati prava, resurse i zastupljenost žena i djevojaka širom svijeta u duhu feminističke politike“, navodi se koalicijskom sporazumu. Zato vlada želi „imenovati više žena na međunarodne vodeće položaje".

U skladu s tim, u novoj vladi Njemačke na svim sigurnosno relevantnim položajima prvi put su žene. Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova u rukama su žena. A tu su i povjerenica za Bundeswehr i predsjednica parlamentarnog Odbora za obranu.

Međutim, za feminističku vanjsku politiku u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova zadužen je muškarac: državni ministar Tobias Lindner iz stranke Zeleni. „To ne bi trebalo ostati samo ženska tema. Ne radi se o tome da na te dužnosti dođu žene, već da ženska perspektiva postane vidljiva u sukobima – i u ovom slučaju se za to brine jedan muškarac", komentira Brugger.

„Ne radi se o tome da sada dođu žene i onda bude manje kriza, to bi bilo naivno“, kaže predsjednica Odbora za obranu u Bundestagu Agnes-Marie Strack-Zimmermann. Sukob u Ukrajini ne može se brže riješiti uz pomoć žena, ali to ne mijenja činjenicu da „svjetska politika mora raskinuti sa čisto muškom perspektivom“, naglašava ta političarka stranke FDP.

Annalena Baerbock i Dmitro Kuleba

Annalena Baerbock i njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba kod spomenika Gladomor (veljača 2022.)

Sto godina malim koracima

Termin „feministička vanjska politika“ ili „feministički pristup“ nije nov. „On seže najmanje do 1915. godine, kada se 1.200 žena okupilo u Haagu, ne samo da bi pozvale na okončanje Prvog svjetskog rata, već i da bi usvojile 20 rezolucija“, podsjeća Kristina Lunz, osnivačica Centra za feminističku vanjsku politiku (CFFP) i autorica knjige „Budućnost vanjske politike je feministička“. Nekoliko tih zahtjeva do danas je ispunjeno. Razumljivo je da će se vojni izdaci u Njemačkoj sada povećavati, kaže Kristina Lunz i istovremeno poziva na adekvatno jačanje organizacija za zaštitu ljudskih prava.

Do prije samo nekoliko godina feministički pristup „bio je ismijavan kao naivan", prisjeća se Strack-Zimmermann. Ona priznaje da je i sama to činila. U međuvremenu je uvjerena da feministička vanjska politika znači sigurniji svijet za njenu djecu i unuke.

Jedina žena: Angela Merkel na sastanku na vrhu skupine G-20 u Rimu (31.10.2021.)

Jedina žena: Angela Merkel na sastanku na vrhu skupine G-20 u Rimu (31.10.2021.)

Feminizam ne znači „protiv muškarca"

To što se Njemačka dugo nije dovoljno ofanzivno zalagala za vanjsku feminističku politiku, ujedno je i generacijsko pitanje, smatra Strack-Zimmermann (63). „Nekada su mnogi muškarci bili nervozni kada bi čuli riječ feminizam, zato što je u mojoj generaciji feminizam značio ’protiv muškarca’“, kaže političarka FDP-a. Ali kod mlađih ljudi će se ženska perspektiva probiti. „Važno je shvatiti da se u ratu ne radi samo o tome tko ima najveće i najduže oružje, već što se događa s onima čiji su muževi u ratu i koji kod kuće pokušavaju život djece učiniti što normalnijim", kaže Strack-Zimmermann.

Nekada „najmoćniju ženu svijeta", bivšu kancelarku Angelu Merkel, upravo su žene kritizirale da se nije dovoljno zalagala za ženska prava. Iako je na kraju svog političkog života kancelarka za sebe rekla da je feministkinja, to je bio dug put, i za nju.

Međutim, na međunarodnom planu Merkel je bila lice žena. Kancelarka je bila jedina žena na sastanku G-20. I žene se sada moraju ponovo izboriti za ulazak u tu grupu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva